Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović je u izjavi za CdM pozvao sve evroatlanske političke snage, one koje, kako kaže, Crnu Goru vide kao modernu, razvijenu, demokratsku, sekularnu i antifašističku državu – punopravnu članicu EU, da u izbornu trku za predsjednika Crne Gore uđu sa jednim, zajedničkim kandidatom koji bi bio prihvatljiv svima i koji bi pokazao da su demokratija i višepartizam u Crnoj Gori sazreli do mjere da se različiti politički subjekti mogu okupljati oko onoga što je širi društveni interes.
Ibrahimović nije na pitanje CdM- a precizirao koje su to sve partije na koje misli kada upućuje poziv, ali poručuje da misli na baš sve one koje baštine vrijednosti Crne Gore kao antifašističke i vide Crnu Goru kao punopravnu članicu EU, a koje su to dokazale svojim djelovanjem kroz politički život.
Poručuje da, ukoliko, pak, tog dogovora ne bude, BS će kroz konsultacije unutar stranke ali i kroz konsultacije sa svojim glasačima i dijasporom odlučiti o načinu učešća na ovim izborima.
Ne isključuje u krajnjem, kako kaže, ni mogućnost da i BS ima kandidata na ovim izborima, i kaže da o tome već razgovaraju u stranci.
“Možda je i to model i put za izlazak iz krize jer su bošnjački narod i Bošnjačka stranka pokazali punu posvećenost evropskoj i građanskoj Crnoj Gori, ali i kapacitet da o pitanjima od interesa za sve građane Crne Gore sarađuju sa svim proevropskim političkim subjektima stavljajući sa strane uskostranačke interese”, naveo je on.
On je podvukao da je bilo prostora i političke potrebe da se pitanja Ustavnog suda, predsjedničkih i parlamentarnih izbora rješavaju u jednom paketu, kroz odgovoran dijalog političkih partija, ali konstatuje da za to nije bilo volje i tu smo gdje smo.
“Crna Gora je, to ie nakon niza veoma jasnih i dobronamjernih poruka od strane naših euroatlanskih partnera bjelodano jasno, u veoma dubokoj unutrašnjoj institucionalnoj i političkoj krizi ali i u krizi spoljnopolitičkog i unutrašnjeg opredjeljenja što nas je dovelo do zaustavljanja procesa EU integracija koje bi, i na to smo upozoreni, mogle da i formalno budu zaustavljene”, naveo je sagovornik CdM-a.
Kaže da zaista vjeruje da to nije ono što građani Crne Gore žele, ali, kako dodaje, nametnuti politički narativ i diskurs sprječava kanalisanje te narodne volje u pravcu EU integracija.
“Mislim da predsjednički izbori mogu značiti izlazak iz tog narativa i diskursa i dinamiziranje procesa pristupanja EU kroz okupljanje svih euroatlanski orjentisanih političkih snaga oko jednig kandidata. Da budem još jasniji, to znači da konačno izadjemo iz referendumskih podjela ali i iz podjela od 30. avgusta i da se okrenemo našem strateškom cilju – članstvu u Evropskoj uniji”, naglasio je on.
Govoreći o proceduri za izbor sudija Ustavnog suda, te da su raspisani su i predsjednicki izbori, i da li to vodi ka izlasku Crne Gore iz inatitucionalne i političke krize, Ibrahimović konstatuje da su, na žalost, opet uskostranačke kalkulacije stavljene iznad društvene i državničke odgovornosti i opet smo u situaciji da se po principu uzmi ili ostavi ili po najbrutalnijoj banalizaciji principa “41 je više od 40” pokušavaju nametanjem rješavati stvari.
“Smatram da je trebalo drugačije i da je rješavanju institucionalne i političke krize, u koju smo i zapali zbog nepostojanja inkluzivnog dijaloga i kapaciteta za dogovaranje oko ključnih stvari za našu državu i društvo, trebalo pristupiti sa više političke odgovornosti i inkluzivnije jer bez inkluzivnosti ne možemo riješiti problem. Dakle, trebalo se u jednom paketu dogovoriti oko izbora sudija Ustavnog suda i datuma za predsjedničke i parlamentarne izbore. Vidjećemo gdje će nas odvesti takav pristup ali činjenica da opet možemo doću u ćorsokak neizborom sudija Ustavnog suda prije održavanja predsjedničkih izbora u koje bismo ušli bez Ustavnog suda me zabrinjava”, kazao je lider BS.
Govoreći o procesu izbora sudija Ustavnog suda, Ibrahimović navodi da, kada Ustav za neku odluku predviđa kvalifikovanu većinu onda to nije slučajno, već zato što se želi toj odluci i njenim posljedicama dati snažniji legitimitet kako bi ona imala veću društvenu prihvaćenost.
U tom smislu Ustav je, kako dodaje, i za izbor ključnih ljudi u sudstvu i tužilaštvu, pa i za sudije Ustavnog auda, propisao dvotrecinsku, odnosno tropetinsku, većinu u drugom krugu kao mehanizam kojim se obezbjedjuje širok legitimitet Ustavnom sudu i odlukama Ustavnog suda. To podrazumijeva inkluzivnost u postupku izbora na koju su svi obavezni ali je parlamentarna većina makar za jedan stepen odgovornija.
A da li će doći do izbora sudija, kaže da je teško sada odgovoriti, ali se tu opet vraćamo na sitne partijske kalkulacije i pitanje je hoće li one biti važnije od deblokade Ustavnog suda a time i od stvaranja osnovne pretpostavke za izlazak iz institucionalne i političke krize.
On je kazao da kao predsjednik Bošnjačke stranke i kao Bošnjak, mora podsjetiti i poslanike i građane Crne Gore da su Bošnjaci u Crnoj Gori treći narod po brojnosti i najbrojniji manje brojni narod i daje Ustav predvidio srazmjernu zastupljenost te da u tom smislu očekuju da najmanje jedan sudija Ustavnog suda bude Bošnjak i ukazuju na to da bi to negdje, obzirom na brojnost, bilo logično i da nema te norme u Ustavu.
“Takođe, s obzirom da se sudije Ustavnog suda biraju u parlamentu u kojem je Bošnjačka stranka jedina nacionalna stranka koja predstavlja Bošnjake rješenje se mora tražiti u dijalogu sa nama, ukoliko želimo afirmisati ustavnu normu o srazmjernoj zastupljenosti. Ako taj dijalog izostane ozbiljno je dovedena u pitanje naša podrška za ostale sudije Ustavnog suda bez obzira na to je li naš glas presudan ili nije jer nećemo praviti kompromise oko naših ustavnih prava”, zaključio je Ibrahimović.
__
CDM