U organizaciji Turističke organizacije Rožaje, dana 01. 02. 2023. godine, u gradskoj sobi Zavičajnog muzeja ,,Ganića kula” Rožaje, održana је prva od šest radionica pod nazivom ,,Nematerijalna kulturna baština rožajskog kraja“.
Radionice se organizuju po prvi put za širu javnost iz ove oblasti.
Ovaj projekat je namijenjen građanima, sa posebnim akcentom na učenike osnovnih i srednjih škola ovog područja. Radionice omogućavaju učesnicima da nauče i da daju na značaju očuvanju nematerijalnog nasljeđa. Do sada iz Rožaja u registar Crne Gore je upisano 12 popisanih elemenata i zavređuju status nematerijalnog dobra, poput izrade ojica, muslihunsko-mirovno vijeće, halva, ramazan, ramazanski bajram, dolma, prviče i dr.
Učesnici radionice su bili učenici I-5 odeljena Srednje stručne škole Rožaje.
Učenici su se za vrijeme trajanja radionice upoznali sa predmetima koji su usko vezani sa nematerijalnom baštinom iz ove sredine.
Rožaje je mali kraj, ali se može pohvaliti nematerijalnom kulturnom baštinom. Ideja nam je da se jedan od elemenata nađe na UNESCO-voj listi nematerijalnog kulturnog nasljeđa, kao i proširenje elemenata. U budućem periodu treba se fokusirati na ovaj dio rožajske i crnogorske kulture.
Na radionici koja je počela u 10:20 sati učenici su se upoznali sa rožajskim vijećem i saznali da je to nematerijano kulturno nasljeđe rožajskog kraja, a kao takvo zavređuje status kulturnog dobra i upisano je na listi nematerijalne kulturne baštine Crne Gore. Mirovno vijeće u Rožajama postoji vjekovima i aktivno je i danas, što ga čini lokalnom tradicijom. Ovo vijeće formira se od slučaja do slučaja kada se desi neki događaj; obično počinioc ili krivac traži pomoć i poziva dva do tri čovjeka, kao i na prijedlog obje zavađene strane, pojedinca ili lokalne zajednice, naselja, sela i odrđenih plemena. Zadatak mu je da dvije zavađene strane mire, kao i da ne dođe do osvjete.
U vijeće se predlažu učeni, časni, pošteni, mudri, kao i imućniji ljudi. Ovo vijeće sačinjava broj starijih ljudi od 3 do 48 članova-muslihuna (mirovnjaka). Taj broj zavisi od složenosti slučaja. Vijeće prilikom početka rada bira predsjednika vijeća i započinje sa radom. Kod mirovnjaka je bila glavna riječ besa- može da se kreće krivac.
Rožajska halva je tradicionalno slatko jelo, koje se priprema od brašna, masla, šećera i vode. Jedan je od najstarih običaja bošnjačko – muslimanskih porodica u Rožajma i šire i ima značajno mjesto u našoj kulturi. Halva se kroz islam i prenošenje pravljena halve na ćerke i mladju žensku populaciju očuvala vjekovima u tradiciji i kulturi u ovom kraju. Priprema se na sledeći način: prvo se u šerpu ili tiganj na šporetu istopi maslo-maslac, onda se stavi brašno koje se ujedini i stalno se miješa drvenom kašikom-varjačom da ne zagori. Čeka se da porumeni i dobija se mijane, a u drugoj manjoj posudi provre se voda u koju se dodaje šećer i dobija se šerbet, zatim se vrelim šerbetom zaliva mijane i brzo se miješa sve dok se smjesa ne zgusne i dobija se halva. Servira se na taj način što se drvenom kašikom iz nje vadi u komade i ređa u krug u pliće tanjire ili sahan. Starije domaćice u ovom kraju znaju napraviti i servirati halvu i očuvati običaje i tradiciju, kao i nematerijalno nasljeđe za buduće generacije. Obavezno se sprema i obilježava uoči čestitih blagih noći, Ramazanskog i Kurbanskog bajrama, kao i povodom smrtnih slučajeva. Halva kao nematerijalno nasljeđe može se koristiti na sajmu turizma, kao i gastro i halal turizma.
Cilj radionica je prezentacija nematerijalne kulturne baštine Crne Gore i Rožaja, povezanost nematerijalne baštine sa turizmom, prikazivanje građanima nematerijalne baštine i šta sve spada pod nematerijalnim nasljeđem ovog kraja, podizanje svijesti kod učenika o važnosti nematerijalnog kulturnog nasljeđa na lokalnom i državnom nivou, očuvanje i zaštita nematerijalnog nasljeđa u Rožajama, prenošenja znanja iz ove oblasti na buduće generacije na taj način može se očuvati i spasiti od nestanka, kao i afirmacija ovih elmenata u lokalanoj zajednici.
Učenicima je bila vrlo zanimljiva radionica i tema, kao i dobro osmišljena.
Predavač na radionici je bio prof. Edin Kalač.
Autor projekta i radionica je Omer Kalač.
Projekat je finansiran od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
