U petak, 10. februara 2023. godine, u Svečanoj sali hotela „Franca“ u Pljevljima, održan je sastanak Kolegijuma u proširenom sastavu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na temu predstojeće reorganizacije Uprave i Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.
Sastanku su ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prisustvovali gospodin Dragan Otašević, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, gospodin Ranko Kankaraš, načelnik Direkcije za šumarstvo i gospodin Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju. Takođe, VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodin Armin Mujević pozvao je na sastanak i najbliže poslovne saradnike i partnere Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodina Slavišu Lučića, izvršnog direktora AD „Instituta za šumarstvo“ Podgorica i gospodina Iliju Krejovića, izvršnog direktora DOO „Taxus Forest Project“ Pljevlja, koji su sa zavidnim stručnim i profesionalnim znanjem i iskustvom, kao jedni od najboljih poznavalaca crnogorskih šuma, svojim sugestijama i mišljenjem svakako doprinijeli kvalitetnoj diskusiji, a sve u cilju pronalaženja najboljih rješenja za predstojeće promjene.
Na sastanku su najprije načelnici i rukovodioci organizacionih jedinica Uprave za gazdovanje šumama i lovištima iznijeli svoje stavove po pitanju predstojeće reorganizacije predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ističući da je u prethodnom periodu Uprava prolazila kroz različite vrste reorganizacija, koje su se sve pokazale neuspješnim i koje su zaposlene ostavljale bez posla i da je ovo pitanje kojem treba pristupiti izuzetno oprezno, temeljno, uz obavezne detaljne analize, izradu Studije finansijske, organizacione i kadrovske opravdanosti, precizno definisan model organizacije buduće Uprave, na osnovu čega bi se mogle dati precizne sugestije od strane šumarske struke i vidjeti da li planirana reorganizacija može biti uspješna. Oni su iskazali zabrinutost u održivost ideje reorganizacije obzirom da im nije predočen ni jedan konkretan pisani koncept modela nove organizacije Uprave, na kojem su zasnovane prezentovane izmjene i dopune Zakona o šumama, zbog čega ne znaju u kojem smjeru će se reorganizacija kretati. Činjenica je da se koncesioni model gazdovanja šumama pokazao kao loš, zbog čega je on i napušten, ali da ideja reorganizacije zahtjeva veliko vrijeme, detaljne analize i uključivanje što više stučnog kadra u pripremnoj fazi, prije preduzimanja bilo kakvih daljih koraka. Oni su dodali da je sistem kontrole i nadzora zakazao i da je na izuzetno niskom nivou, što je možda i jedan od glavnih problema postojećeg modela. Međutim, prošle 2022. godine pokazalo se da zaposleni Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, na čijem čelu je VD direktora, gospodin Armin Mujević, i pored izuzetno niskog budžeta, nedostajućih finansijskih sredstava često i za najosnovnije potrebe, izuzetno nepovoljne starosne sturkture zaposlenih, nedostajućeg kadra, sa prosječnom zaradom od 565 eura, dok je na državnom nivou 727 eura, mogu i te kako postići rekordne rezultate i ostvariti prihod od oko 10 miliona eura, što govori u prilog činjenici da odgovornim i napornim radom Uprava može da pokaže još mnogo toga.
Načelnik Direkcije za drvnu industriju, gospodin Goran Đalović istakao je da je dobro što se veliki broj učesnika sastanka uključio u diskusiju, zbog čega očekuje da će se kroz razmjenu mišljenja doći do najboljeg rješenja. On je naglasio da jedan od problema ovakvog oblika organizacije Uprave jeste i nemogućnost sertifikacije crnogorskih šuma, što predstavlja glavni zahtjev od strane privrednika koji se bave drvopreradom. Takođe on je dodao da je u sklopu procesa evropskih integracija neophodna primjena Direktive EUTR o trgovini drvetom, prema kojoj je potrebno da se evidentira i definiše protok proizvoda od drveta, zbog čega je neophodno što prije i izmjeniti postojeći Zakon o šumama. Istakao je da u zemljama regiona su uspostavljeni različiti sistemi gazdovanja šumama, koji nam mogu pomoći pri definisanju vlastitog.
Izvršni direktor DOO „Taxus Forest Project“ Pljevlja, gospodin Ilija Krejović istakao je da je neophodno da se prezentovani tekst izmjena i dopuna Zakona o šumama dodatno prečisti i doradi, jer u sadašnjoj fazi ima dosta nedostataka i preklapanja. On je nagalasio da je spreman da na osnovu svog profesionalnog iskustva da sugestije za buduće promjene, koje bi trebalo da dovedu do toga da bude bolje svima, i zaposlenima, i opštinama i državi, ali da se izgleda zaboravlja na to da li će od tih promjena biti bolje i crnogorskim šumama. Mišljenja je da je neophodno da se oprezno pristupi procesu reorganizacije kako bi se došlo do nečega što je upotrebljivo. Sa njim se složio i gospodin Slaviša Lučić, izvršni direktor AD „Instituta za šumarstvo“ Podgorica, koji je podsjetio da je priča o reorganizaciji koncepta gazdovanja šumama aktuelna još od 2017. godine, što potvrđuje da nije riječ o jednostavnom procesu. Takođe, on se osvrnuo na pitanje sertifikacije crnogorskih šuma, koje je zahtjev crnogorskih drvoprerađivača i dodao da ne može biti uslov EU da crnogorske šume moraju biti 100% sertifikovane. Sertifikacija predstavlja samo brendiranje šuma i to je dugotrajan proces koji zahtjeva velika finansijska sredstva i ogroman posao. On je kao primjer naveo BIH, koja je samo pojedine rijetke djelove svojih šuma sertifikovala, što može biti slučaj i u Crnoj Gori i pristupiti se parcijalnom sertifikovanju i to samo onih odjeljenja ili gazdinskih jedinica kojima je to neophodno. Lučić je na kraju predložio da je neophodno da se uradi nova stručna analiza koja će obuhvatati različite aspekte, a nakon nje da se uspostavi nova šema sa preciznom i konkretnom podjelom nadležnosti, na osnovu čega će se moći dati valjane sugestije i vidjeti da li je predočeni model reorganizacije dobar ili loš.
Gospodin Ranko Kankaraš, načelnik Direkcije za šumarstvo, prezentovao je prisutnima aktuelne probleme sa kojima se šumarski sektor suočava u svim svojim segmentima, a koji, kako je istakao, ukazuju na neophodnost reorganizacije postojećeg modela. On je pojasnio da je planirano da se najprije izrade Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama i Nacrt Strategije razvoja šumarstva, nakon čega će biti organizovane javne rasprave i konsultacije na kojem je neophodno da se uključi što više ljudi. Potom biće napravljen jasan model nove organizacije. Konačni cilj ovih aktivnosti jeste da se formira Javno preduzeće, što je praksa svih razvijenih država, a kao primjer naveo je Hrvatsku. Planirano je da se formira privredno društvo koje će se baviti komercijalnim poslovima, dok će Uprava se baviti izradom planskih dokumenata i sa njima povezanim poslovima. On je poručio da kao šumarska struka moraju da nađu model koji im odgovara i da je cilj da budu bolji, a mogu biti bolji jer se ukazala prilika za promjene.
Predstavnica Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i članica Radne grupe za izradu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, gospođa Dragana Đorđević-Potpara istakla je da je potrebno da se u narednom periodu uključe svi zaposleni Uprave kako bi se došlo do zajedničkog stava, koji će ona prezentovati na sastancima Radne grupe. Ono što je nesporno jeste da je izražena jasna zabrinutost zaposlenih Uprave zbog nedostajućeg modela na osnovu kojeg su predočene izmjene i dopune Zakona o šumama, kao i nedostajuće Studije finansijske i kadrovske opravdanosti i održivosti. Ona je istakla da ne bi bilo dobro da se uđe u proces reorganizacije po nekom nepoznatom modelu koji nije potpisan ničijim imenom i bez odgovornosti ikoga i pozvala predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da dostave pisani koncept i analizu koja mora da prati predočene izmjene i dopune Zakona o šumama. Na taj način moglo bi se mnogo kvalitetnije diskutovati i doći do najboljeg modela, iza kojeg bi sigurno i svi prisutni stali potpisom i imenom i prezimenom, a koji bi doveo do toga da za pet godina možemo reći da smo ponosni na ono što smo napravili ili da snosimo punu odgovornost ukoliko napravimo nešto što je loše.
Dragan Otašević, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju pohvalio je aktivno učešće svih i rekao je da je diskusija bila izuzetno konstruktivna i poučna. On je istakao da je ovaj proces tek na početku, a da je zajednički cilj da na kraju dođemo do optimalnog rješenja na koje ćemo svi biti ponosni.
Na kraju sastanka, VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodin Armin Mujević poručio je svima prisutnima da je činjenica da se šumarski inženjer i šumarska struka po prvi put pita za sve i da u tom smislu moramo tražiti i pronaći najbolji mogući koncept, za šta imamo punu podršku i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore. On je naglasio da je neophodno da se u tom procesu posebna pažnja posveti zaštiti crnogorskih šuma i pronađe najbolji način da se stane na kraj bespravnim aktivnostima u šumama, ali takođe i ekonomskom, privrednom, kadrovskom i funkcionalnom aspektu, sa posebnim osvrtom na ekološke funkcije šuma i očuvanje životne sredine. Obzirom da smo tek na prvom koraku ovog procesa, neophodno je da se svi dodatno angažujemo i pružimo puni doprinos pronalaženju što boljeg rješenja, a ovakvi sastanci, kojih će u narednom periodu biti sve više, predstavljaju idelanu priliku za to. Ono što nam svima treba da bude krajnji cilj jeste pronalaženje onog modela organizacije i koncepta gazdovanja šumama, koji će u prvom redu zaštiti naš najveći prirodni resurs, a potom doprinijeti ekonomski isplativom i ekološki efikasnom načinu gazdovanja crnogorskim šumama. On je zaključio da u sadašnjoj Upravi postoji kapacitet i stučni i profesionalni, koji sigurno može iznjedriti model, koji će ovu granu podići na nivo kakav imaju razvijene zemlje, a na koji ćemo svi biti ponosni.
Album sa fotografijama sa sastanka Kolegijuma u proširenom sastavu Uprave sa predstavnicima MPŠV možete pogledati na sledećem linku, dok će detaljan Zapisnik sa sastanka biti naknadno objavljen, nakon tehničke obrade.
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima
