Svjetski dan humanosti obilježava se od 19. avgusta 2003. godine. Već 19 godina na ovaj dan odajemo počast onima koji se bave humanitarnim radom na dnevnom nivou i ističemo važnost humanitarnog rada.
Humanost je osobina koju svaki čovjek ima i treba da je ispoljimo, ne samo danas već kada god smo u prilici i pokažemo solidarnost.
Cijeli svijet se nalazi u krizi a svaka kriza lakše se prebrodi kada smo zajedno i kada pružimo ruku pomoći jedni drugima. Mi živimo u državi u kojoj možemo da se dičimo solidarnošću, posebno kada je najteže.
Na Svjetski dan humanosti, trebamo se podsjetiti na velika djela “malih ljudi” koji pomažu drugima.Vatrogasci su nas skoro podsjetili da se ne radi požrtvovano zbog plate, nego je cilj mnogo viši.Slična situacija je i među medicinskim radnicima posebno kada je Kovid bio u zenitu. Imamo i NVO i pojedince koje volonterski pomažu ugroženim sugrađanima i niz drugih humanista.
Među nama žive ljudi kojima uglavnom ne znamo ime i prezime a koji uplaćuju novac za liječenje i tako spašavaju živote.Ogroman je broj onih koji skoro svakodnevno pomažu ljudima da se prehrane, obuku, obuju, kupe lijekove. Organizatori pomaganja socijalno ugroženim i bolesnim rade uglavnom volonterski i vrijedni su javnog pomena, ne samo danas.
Kompanije za razliku od građana više doniraju za nabavku aparata u zdravstvu, obrazovanje, zaštitu životne sredine i državnim institucijama.Kroz korporativnu filantropiju kompanije nam poručuju da su spremne da doprinesu rješavanju problema zajednice u kojoj posluju.
Građani bi više donirali i za socijalno ugrožene i u obrazovanje,zaštitu životne sredine, kada bi se olakšao način doniranja.Davanja bi bila veća ukoliko bi SMS broj, osim za liječenja, mogao biti namijenjen i drugim oblastima darivanja.
Pomoć se dobija i iz drugih zemalja. Donirana suma, bila bi mnogo veća, kada bi se smanjila cijena slanja novca i pojednostavio mehanizam za doniranje iz cijelog svijeta.Ukidanje naplate bankarskih provizija za uplate donacija na namjenske račune neprofitnih organizacija je jedan od načina.
Sve ovo nam govori da kod nas postoje veliki potencijali za filantropiju. Ako bi se stvorili stimulativni mehanizmi u koje spadaju i olakšavajuće mjere za doniranje, sigirno bi se povećao broj i količina donacija.
Država ne smije ostati gluva na probleme bolesnih i gladnih ljudi.Njena je obaveza da organizuje da oni u stanju potrebe imaju krov nad glavom, ogrijev, hranu, ljekove. Neuspjeh je države da očekuje da umjesto nje, probleme rješavaju građani samostalno.
Ukidanje PDV na donacije hrane (PDV na donacije hrane se ne plaća u 20 zemalja EU) ali i donacije za oblast zdravstva, socijalnih potreba, za osobe sa invaliditetom i posebnim potrebama, za kulturu i obrazovanje bi humanitarni rad učinjelo produktivnijim.
Stvaranje državnog fonda za namjene, koje sama država ne može da finansira, bilo bi sjajna stvar za Crnu Goru i veliki doprinos humanosti.
Kada nekome učinimo dobro djelo, kada pomognemo, prvenstvo sebi činimo dobro. Postajemo bolji ljudi i to nas stalno vuče da opet napravimo nešto dobro.
__
Volonterski tim Banke hrane Crne Gore i Marina Medojević
Fondacija BANKA HRANE Crne Gore
