Žene u Crnoj Gori čine više od polovine stanovništva. Pravo glasa su stekle 1946. godine, a od uvođenja parlamentarizma 1906. godine do danas Crna Gora nije imala ženu premijerku ili predsjednicu države. Aktuelna klerikalizacija crnogorskog društva, kao unazađeni sistem vrijednosti, ženu indirektno izopštava iz političkog života.
I pored dobog zakonskog okvira žene u Crnoj Gori su suočene sa diskriminacijom na tržištu rada i na svojim radnim mjestima. Rodna neravnopravnost ukorijenjena u kulturološkim normama i predrasudama, stvara prepreke u sprovođenju politika i zakona koji treba da omoguće jednakost.
Predrasude o ženama ne izmiču jer ih potpomaže sve lošiji ekonomski položaj žena, kao i brojni regresivni procesi na crnogorskoj društvenoj sceni. Položaj žena u crnogorskom patrijahalnom društvu se mijenja, ali sporo. Jako je malo žena u preduzetništvu, prema podacima svega 9 %.
Treba preduzeti konkretne korake da se osigura primjena rodne ravnopravnosti u praksi, uključujući jačanje nadzornih tijela i efikasnije reagovanja organa za sprovođenje zakona na
moguća kršenja, kao i veće podizanje svijesti i mjera podrške, naročito pri zapošljavanju i javnoj zastupljenosti žena.
Ne dozvolimo da žene koje su kroz istoriju gradile crnogorsko društvo ostanu nevidljive u istom tom društvu .
Mi možemo učiniti da crnogorsko društvo bude ravnopravno društvo za sve građanke i građane Crne Gore. Radićemo na većem učešću žena u procesima izgradnje i očuvanja mira i rješavanja sukoba u Crnoj Gori.
Sandra Muratović Čvorović, kandidatkinja sa poslaničke liste
“Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru“
