U Plavu je od 02. do 06. septembra održana tradicionalna 45. plavska Kulturna jesen i jubilarna 20. Likovna kolonija uz brojna imena iz svijeta kulture, likovne i književne umjetnosti predstavnike javnog, i kulturnog života pokazalo se kako kulturna prizma povezuje, spaja i jača veze među predstavnicima sa prostora Zapadnog Balkana.
Od razgovora sa Balšom Brkovićem istaknutimm piscem, književnim i pozorišnim kritičarem, preko promocije izabranih djela Avda Međedovića Homera sa Obrova o čijem stvaralaštvu su govorili pisci: Kemal Musić, Sead Husić i Aleksandar Čogurić do druženja dječijih pisaca Nataša Žuric, Slobodan-Zoran Obradović Joličić Rajko sa učenicima; SMŠ ,,Bećo Bašić”; OŠ ,,Hajro Šahmanović” OŠ ,,Petar Dedović”; izložbe radova umjetnika sa dvadeste jubilarne kolonije i to: Bojana Vušurović, Kaltrina Hoti, Žarko Plavšić MNE, Hiba Alajbegović-Mustafić BiH, Milena Radivojević SRB i Bojana Artinovska SM. Pa sve do dodjele diploma i nagrada sa likovnog i literalnog konkursa ,,Otvorena vrata zavičaja” za učenike.
Centralno veče upriličeno je sa istaknutim poslenicima kulture piscima i pjesnicima i to: Obrad Nenezić, Nataša Žurić, Kaltrina Hoti, Božidar Proročić, Slobodan-Zoran Obradović, Senadin Pupović, Rajko Joličić i Sulejman-Beća Kujević (MNE), Sead-Beli Husić, Nedžad Ibrahimović i Melida Trvančić (BiH), Ande D. Jankov (SM), Sabile Basha (KS) uz maestralno vođene Centralne večeri moderatora Slađane Bubanja-Merdović.
Direktor Centra za kulturu Husein Bašić Vladimir Vlado Knežević je u svojoj pozdravnoj riječi istakao sljedeće: ,, Okupili smo se večeras da na najljepši način obilježimo 45-te Plavske Književne susrete i Jubilarnu 20-stu Likovnu koloniju. Plav naš grad mjesto spajanja vjekova i generacija pjesnika i pisaca slikara i umjetnika koji su ostavili neizbrisiv trag na kulturnoj mapi Crne Gore i Evrope.
Na obalama Plavskog jezera, u podnožju još magičnjih Prokletija, Visitora i Čakora nastala su neka od najljepših priča i djela inspirisanih rodnim krajem. Ćamil Sijarić je jednom zapisao: ,,Tamo đe se teško živi-lijepo se govori i piše.” Plavski književni susreti osnovani su 1976. godine od tada pa do danas oni predstavljaju nakon Ratkovićevih večeri poezije jednu od najznačajnjih manifestacija na prostorima Crne Gore ali i Zapadnog Balkana.
Plavski Književni susreti predstavljaju spoj kulturne prizme koju su zajedno decenijama gradili: Crnogorci, Bošnjaci, Albanci, Srbi i svi drugi na ovim prostorima koji su živjeli i poštovali kulturu i multikulturu. U prethodnom periodu nastojao sam da Plavske Književne susrete i Likovnu koloniju uzdignem na što veći i kvalitetnji nivo. To nije bilo lako, ali čini mi se da smo uspjeli u našoj misiji koja često liči na put Prometeja.
Ponosan sam na grad Plav na moje sugrađane što su i mene i našu zajedničku ustanovu podržali na tom putu. Nije bilo lako i neće nikada ni biti, ali sam siguran da ćemo istrajati i sačuvati ono što su nam preci ostavili u nasljeđe a to je ta lijepa pisana riječ kao trajni ornament arabeski koja se zove Plavski Književni susreti. ”
Predsjednik opštine Plav Nihad Canović, koji je polaznicima osnovnih škola uručio nagrade sa likovnog i literalgog konkursa na Centralnoj večeri, nakon što je pozdavio građane, poslenike javnog i kulturnog života istakao je sljedeće: ,,Naš Plav je uvjek predstavljao mjesto okupljanja brojnig generacija onih kojima je pisana riječ i kičica bila najljepši reprezent.
U Plavu se uvjek dolazilo i iz Plava su otišla u daleki svijet brojna imena onih pjesnika i pisaca ali i slikara zbog kojih se danas ponosimo i koji su doprinijeli građenju kulture i multikulture ali i pronijeli slavu ovih prostora. Sigiran sam da će i narednim godinama i decenijama Plav biti jedna od najljepših kulturnih Prijestonica na mapi Evrope ali i svijeta. ”
Mnogi pjesnici i likovni umjetnici na Centralnoj večeri su tokom izvođenja svojih autorskih pjesama istakli kako Plav ima magiju u sebi a mnogi odbljesci sa Plavskog jezera su pretočeni u poeziju i prozu. Nakon uspješno završene Centralne večeri priređeno je tradicionalna večera sa specijalitetima iz Plavsko-Gusinjskog kraja čime je još jedan put pokazana tradicionalno gostoprimsvo prema svojim gostima.
Božidar Proročić
