Od pada vlade premijera Dritana Abazovića danas je tačno godinu, a prema riječima stručnjaka, ta situacija jasno pokazuje da je potreba zakon o vladi. Analitičar i profesor filozofije Stefan Đukić poručio je da u Ustavu i zakonima nigdje ne postoji vlada koja se zove tehnička. Za Portal RTCG je ocijenio da Crna Gora nema političku klasu koja bi diktirala promjene, te da se mora naći način da se moć vrati tamo gdje pripada.
Politička klasa ne postoji: Stefan Đukić (Foto: RTCG)Iako se izraz ‘tehnička’ ustalio, on ne znači ništa jer nigdje nije definisan, ističe Đukić.
“Vlada koja izgubi povjerenje u parlamentu ima samo jedno ograničenje u odnosu na vladu u punom mandatu – da ne možemo predložiti raspuštanje skupštine. To pokazuje problem u kojem se kao građani i birači nalazimo – nemogućnost obavezujućeg uticaja na naše izabrane predstavnike u pogledu toga da ih ograničimo kada vrše vlast i donose zakone sa kojima nismo saglasni iako smo ih glasali”, kaže sagovornik Portala Javnog servisa.
Na pitanje je li moglo drugačije, Đukić odgovara:
“Moglo je i moralo je, no nažalost imamo političku klasu koju ne interesuje šta bi valjalo i moralo, već samo šta je dobro za partitokratiju zaštićenu čitavim ustavnim poretkom Crne Gore.”
Poručuje da ne samo da nam je nužan Zakon o vladi, već i cijelokupno remontovan zakonski okvir u kojem bi partije, poslanici i prije svega vlada bili ograničeniji u svojim mandatima, a građani i građanke osnaženi i stvarni suvereni u ovoj državi.
“Moralo je drugačije, trebalo je drugačije, ali očito nemamo političku klasu svjesnu toga i moramo naći način da ih primoramo da se okviri promijene, da se moć vrati tamo gdje pripada”, zaključuje Đukić.
Sa jedne od sjednica Vlade (Foto: Vlada CG)Crnogorska vlada u tehničkom mandatu dočekala je godišnicu rada. 19. avgusta prošle godine izglasano je nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića. Od 81 poslanika, za obaranje Vlade glasalo je 50 poslanika DPS-a, Demokrata, SDP-a, SD-a, Bošnjačke stranke, Demokratske unije Albanaca i Prave Crne Gore.
Protiv je bila predsjednica Skupštine Danijela Đurović iz SNP-a. Ostali poslanici Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije, Demosa, ali i Građanskog pokreta URA nijesu prisustvovali glasanju. Tako je Abazovićeva vlada u punom mandatu funkcionisala 115 dana, ali je njeno tehničko trajanje nastavljeno još godinu.
Advokat Veselin Radulović kaže za naš portal da godinu dana Vlade u tzv. tehničkom mandatu i godinu dana vršenja vlasti kao da Vlada ima puni legitimitet, dovoljno govori “o tome u kakvom društvu živimo i koliko su političari neodgovorni i skloni vršenju zloupotreba”.
“Vlada Abazovića oborila je sve neslavne rekorde svih prethodnih Vlada i čini se da nema namjeru, na žalost, da se zaustavi do poslednjeg dana mandata. Smatram da je moglo i moralo biti drugačije i da smo trebali davno da imamo novu Vladu. Takođe, aktuelna Vlada je mogla da se suzdrži od donošenja niza odluka i da svoje aktivnosti svede samo na ono što je neophodno za funkcionisanje sistema. Međutim, to bi uradili odgovorni i savjesni pojedinci koji rade u javnom interesu, a u aktuelnoj Vladi ipak dominiraju oni kojima je lični i partijski interes najvažniji”, tvrdi Radulović.
Po njegovom sudu, i ovaj neslavan rekord vladanja u tzv. tehničkom mandatu pokazuje koliko je neophodno da imamo Zakon o Vladi koji svaka partija već godinama obećava kao prioritet tokom izbornih kampanja.
“Ali kada se domogne vlasti svi nastave istim putem kojim su išle partije koje su ranije bile na vlasti”, konstatovao je Radulović.
