Opadanje obuhvata imunizacijom može dovesti do teških posljedica

Joksimović je u intervjuu agenciji MINA kazao da pad obuhvata MMR vakcinom nije jedini problem, već da pada obuhvat i ostalim vakcinama.

Kako je rekao, od 2013. godine u Crnoj Gori prisutan je silazni trend prihvatanja imunizacije kao beskompromisno vrhunske mjere u prevenciji zaraznih bolesti.

Upitan šta je razlog i kako je moguće da u 21. vijeku ljudi ne žele da se vakcinišu, a da su prije 15 godina bili spremni, Joksimović je naveo da od kada postoje vakcine, postoje i protivnici vakcinacije.

„Čak se ni u Jugoslaviji, kada smo imali visoke obuhvate rutinskim vakcinama, kada je to bilo i obavezno i postojao dosta strog sistem, nijesu svi vakcinisali“, dodao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, ljudi koji šire dezinformacije, iz raznih razloga, dobili su ogroman prostor na kojem mogu da šire ideje i na taj način utiču na veliki broj osoba.

Jokismović je dodao da ljudi ranije nijesu mnogo ni postavljali pitanje da li treba da se vakcinišu oni i njihova djeca.

On je rekao da su se suočili sa velikim prilivom dezinformacija, prije svega putem interneta.

„A, sa treće strane, ni zdravstveni radnici nijesu baš bili spremni da u nekoj direktnoj komunikaciji sa građanima odgovore na brojna pitanja, koja su nastojala usljed širenja tih dezinformacija. Generalno, iz ta tri ugla bih sagledao zašto je došlo do tih problema“, naveo je Joksimović.

Prema njegovim riječima, otpori vakcinaciji, strahovi i zablude postojali su i ranije, a vakcine su kroz istoriju poznate kao žrtve sopstvenog uspjeha.

„Vi kada vakcinacijom uspijete da određenu bolest iskontrolišete, ili da je nemate kao veliki problem u određenom prostoru, ljudi pomisle: „Više nema bolesti, zašto bih se više vakcinisao““, naveo je Joksimović.

Među zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori, kako je kazao, nema toliko glasnih protivnika vakcinacije.

„U smislu da oni šire dezinformacije javno, kao što se to dešavalo u zemljama regiona, u Srbiji, Bosni i Hercegovini (BiH) i nekim drugim“, dodao je Joksimović.

On je kazao da im građani u neformalnoj komunikaciji sugerišu da postoje kolege koje, nažalost, iskazuju određenu sumnju kada je u pitanju imunizacija.

„Nije samo problem što ima takvih pojedinaca i u crnogorskom zdrastavnom sistemu, već je problem i ono što se dešava u zemljama sa kojima dijelimo zajedničko jezičko područje, prije svega u Srbiji i BiH“, rekao je Joksimović.

Kako je naveo, sve ono što se plasira preko njihovih medija i društvenih mreža vrlo lako dolazi do crnogorskih građana.

U struci i nauci, kako je naglasio Joksimović, postoji ogroman konsenzus po pitanju djelotvornosti i bezbjednosti vakcina.

„Ni ne možemo na osnovu onoga što tvrde pojedinci ili neke manje grupe, pa bili čak i zdravstveni radnici, da osporimo ono što misli više od 95 odsto stručne i naučne javnosti“, kazao je Joksimović.

On je, odgovarajući na pitanje koliko je jak antivakserski lobi u Crnoj Gori i koga prepoznaje kao glavnog nosioca te ideje, rekao da najvećim dijelom prepoznaje problem u društvenim mrežama i nedovoljnoj angažovanosti zdravstvenih radnika da na to odgovore.

„To sa čim se mi suočavamo – da se šire neistine društvenim mrežama i u javnom prostoru, da postoje pojedinci među zdrastvenim radnicima koji šire takve dezinformacije ili ih na aktivan ili pasivan način podržavaju, sa tim se svočavaju i sve naše kolege širom Evrope. Da neko nema dilemu da misli da je nama teže nego drugima“, naveo je Joksimović.

Međutim, kako je kazao, problem niskog obuhvata imunizacijom, najviše je izražen u ovom dijelu Evrope.