Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou su poboljšani, ali tek treba da budu dodatno konsolidovani. Nasuprot tome, bilans rezultata u suđenjima i pravosnažnim presudama u ovim slučajevima gotovo da i ne postoji, upozorila je Evropska komisija (EK) u izvještaju o Crnoj Gori. Taj dokument biće zvanično objavljen danas u Briselu a Portal RTCG imao je uvid u najvažnije djelove.
Iz Brisela upozoravaju da bi u narednoj godini Crna Gora trebalo da posebno nastavi sa povećanjem efikasnosti krivičnih istraga.
“Treba da se pozabavimo dugotrajnošću suđenja i čestim odgađanjima u slučajevima organizovanog kriminala, obezbijedimo jače međusobno razumijevanje između sudova i tužilaštva u vezi sa ključnim pravnim konceptima kao što su pranje novca i kvalitet dokaza, Takođe i da adresiramo rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona i pravosuđe sprovođenjem snažne politike prevencije i pružanjem strogog odgovora pravosuđa na otkrivene slučajeve”, navedeno je u izvještaju.
Kako su naveli, nekoliko istaknutih slučajeva korupcije je pod istragom.
“Crna Gora tek treba da pokaže strog i nedvosmislen odgovor krivičnog pravosuđa na ovu kritičnu pojavu”, navodi se u izvještaju.
Kako su istakli iz EK, odvraćajuća, dosljednija i djelotvornija politika krivičnog sankcionisanja i odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou tek treba da budu sprovedeni, uključujući i izbjegavanje percepcije nekažnjivosti.
“Upotreba sporazuma o priznanju krivice u slučajevima korupcije na visokom nivou, kada je to potrebno, treba da se razjasni i poboljša u skladu sa evropskim standardima i praksom kako bi se izbjegle zloupotrebe tokom krivičnog postupka. Sporazumu se mora pribjegavati sa izuzetnom pažnjom, samo u vrlo specifičnim slučajevima, u prave svrhe i ugrađivanje svih neophodnih pravnih zaštitnih mehanizama. Kada se koristi ovaj mehanizam, pravna analiza troškova i koristi u interesu pravde treba da se sprovode sistematski. Krivične kazne ni u kom slučaju ne bi trebalo da budu ispod zakonskog minimuma”, navodi se u izvještaju.
Kako se navodi, tokom 2022. godine, crnogorske agencije za sprovođenje zakona postigle su ključne uspjehe u borbi protiv kriminalnih mreža i uhapsile 24 člana takozvanog “Balkanskog kartela”, optužujući ih za šverc droge.
“Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) u 2022. godini pokrenulo je 17 novih istraga o organizovanom kriminalu protiv 140 lica i pet pravnih lica (2021. ih je bilo 13) a podignute su optužnice u 13 predmeta protiv 103 lica i šest pravnih lica. Proaktivni pristup SPO ogledao se u neviđenom broju slučajeva visokog profila, što ukazuje na duboku infiltraciju organizovanog kriminala u državne strukture i organe za sprovođenje zakona. Slučajevi koji su trenutno pod istragom ili su na čekanju pred sudovima uključuju, između ostalog, bivšeg specijalnog tužioca, bivšeg predsjednika Privrednog suda, bivšu predsjednicu Vrhovnog suda, bivšeg direktora i člana osoblja Agencije za nacionalnu bezbjednost, bivšeg direktora carine i nekoliko viših funkcionera, ali i bivšeg vršiovca dužnosti zamjenika direktora policije i nekoliko policajaca”, navodi se, između ostalog, u izvještaju.
Kako se ističe u tom dokumentu, procesuiranje bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, njenog sina, njenog bivšeg tjelohranitelja i još devet osoba dovelo je do podizanja optužnice u oktobru 2022. godine. Oni se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge, korupciju, zloupotrebu. službenog položaja, nedozvoljeno držanje oružja i prikrivanje dokaza.
“U novembru 2022. godine podignuta je optužnica protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Crne Gore i još 12 okrivljenih (uključujući stečajne upravnike i četiri pravna lica) zbog sumnje da su stvorili kriminalnu organizaciju i počinili zloupotrebu službenog položaja. Specijalna jedinica policije okrivila je 18 osoba, uključujući šest policajaca i jednog bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost, da su učestvovali u široj transatlantskoj mreži za šverc kokaina. Uhapšeno je ukupno šest osumnjičenih, dok su ostali u bjekstvu ili u inostranstvu. Nedjelju dana kasnije, v.d. zamjenika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala uhapšen je zbog sumnje da je umiješan u isti slučaj. Ključni protagonista u ovom slučaju, bivši policajac, još je na slobodi”, navodi se u novom izvještaju Evropske komisije.
Broj sudskih presuda i presuda nastavio je da raste u 2022. godini, što odražava trend rasta u broju istraga od 2020. godine.
“Viši sud u Podgorici je vodio 79 predmeta organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, protiv 606 optuženih (a 2021. bilo je 73 predmeta i 492 okrivljena). Djelimično je riješeno ukupno devet predmeta. Donijete su odluke protiv 20 osoba, od kojih su 18 osuđujuće presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice, a dvije oslobađajuće. Posebno odjeljenje Višeg suda u Podgorici zaduženo za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou trenutno ima šest sudija”, navodi se u izvještaju EK.
Nakon primjene odluke o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni Luke Bar, carina je zaplijenila preko 1,5 milijardi cigareta u vrijednosti od oko 202 miliona eura, navedeno je.
“U februaru 2023. godine državni udio u Luci Bar porastao je na 78,55% nakon kupovine akcija od manjinskih akcionara. Vlada namjerava da postane jedini vlasnik Luke Bar i operater slobodne zone. Ovo bi moglo omogućiti uvođenje mnogo efikasnijeg nadzora i kontrole svih lučkih operacija, uključujući i sve pošiljke duvanskih proizvoda. Da bi odgovorila na nedostatke u sadašnjim aranžmanima za praćenje, Crna Gora treba da obezbijedi pažljivo praćenje svih operacija u luci u vezi sa duvanom, uključujući i implementaciju sistema praćenja tereta, koji omogućava analizu rizika prije dolaska kontejnera u Bar i elektronsko vođenje evidencije kontejnera”, navodi se u izvještaju.
Šema ekonomskog državljanstva istekla je krajem 2022. godine, tvrdi se da je u periodu od januara 2019. do decembra 2022. podnijeto je 556 zahtjeva (556 podnosilaca zahtjeva i 1.281 član porodice).
Do 15. juna 2023. godine Vlada je donijela 954 pozitivne odluke (293 podnosioca zahtjeva i 661 član porodice). Oko 398 zahtjeva je još bilo neriješeno 15. juna 2023. godine.
“Crna Gora treba da pažljivo prati rizike u vezi sa pranjem novca prilikom obrade neriješenih zahtjeva za šemu državljanstva investitora, jer takve šeme predstavljaju rizike u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma”, piše u izvještaju.
Novi slučajevi nasilja nad novinarima dobili su brz i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona, navedeno je.
“Međutim, nije bilo opipljivog pomaka u kritičnim starim slučajevima, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina “Dan” 2004. i oružani napad na istraživačkog novinara 2018. godine”, ocjenjuje se u izvještaju.
