Milatović: “Stradanje nedužnih civila u Gazi ne može nas ostaviti ravnodušnim”

Predsjednik Crne Gore je kazao da se moramo više truditi da stvorimo ambijent u kome svako dijete u Crnoj Gori odrasta sigurno, zdravo i obrazovano.

Obraćanje Milatovića prenosimo u cjelosti:

„Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i poželim dobrodošlicu povodom obilježavanja dva veoma važna datuma: Dana Ujedinjenih nacija i 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Ljudska prava su osnov svakog inkluzivnog, pravednog i demokratskog društva, a Univerzalna deklaracija po riječima prve dame SAD-a Elenor Ruzvelt – magna karta za čitavo čovječanstvo. To su prirodna prava i osnovne vrijednosti koje obezbjeđuju dostojanstvo, jednakost i slobodu svakog pojedinca, bez obzira na njegovo porijeklo, vjerovanja ili okolnosti u kojima živi.

Kao društvo, napravili smo značajan napredak u vrjednovanju i promovisanju ovih prava, ali pred nama još ostaje dug put. Vođeni našim Ustavom, međunarodnim sporazumima i zakonima, uspostavili smo i nastavili da jačamo zakonodavni okvir za zaštitu, promociju i unaprjeđenje ljudskih prava i sloboda. Napravili smo iskorak u mnogim oblastima, međutim, moramo priznati da izazovi i dalje postoje.

Diskriminacija (posebno među ranjivim grupama), nasilje i nejednakost još uvijek utiču na živote mnogih u našoj zemlji i ukazuju na potrebu daljeg jačanja svijesti o važnosti tolerancije i poštovanja različitosti.

Vladavina prava je temelj svake demokratije, srž ljudskih prava i sloboda i okvir za njihovo očuvanje. Jedino nezavisno, nepristrasno, odgovorno i efikasno pravosuđe, jaki mehanizmi za borbu protiv korupcije i osigurana sloboda medija i izražavanja podržana povjerenjem javnosti garantuju da niko nije iznad zakona i da je pravda dostupna svima. To je ono čemu Crna Gora mora težiti.

Danas, dok razgovaramo o ljudskim pravima, svjedočimo njihovom brutalnom kršenju širom svijeta gdje se ljudi suočavaju sa sukobima, krizama i humanitarnim izazovima.

Kao odgovorno društvo, odabrali smo da ne okrećemo glavu od ovih globalnih problema. U tom smislu, nastavljamo dijeliti odgovornost i sarađivati u pronalaženju rješenja.

Borba protiv terorizma nesporno je pravo ali i obaveza svake države. Stravičan teroristički napad Hamasa, u kome je ubijen veliki broj civila, dao je za pravo Izraelu da se brani. Ali borba protiv zločinaca i terorista ne smije suspendovati primjenu međunarodnog humanitarnog prava, kao jedne od najvažnijih civilizacijskih tekovina modernog čovječanstva.

Slike stradanja nedužnih civila u pojasu Gaze, naročito djece, ne mogu nas ostaviti ravnodušnim i nijemim. Poštovanje prava na život palestinskog stanovništva, uslijed preduzetih antiterorističkih akcija izraelske države, podrazumijeva dostupnost svih resursa koji omogućavaju preživljavanje u takvim okolnostima, naročito vode, hrane i struje.

Zaštita civila, omogućavanje efikasne realizacije humanitarne pomoći i sprječavanje prinudnog raseljavanja palestinskog naroda u pojasu Gaze, moraju biti predmet posebne pozornosti cjelokupne međunarodne zajednice, do postizanja konačnog i održivog mira između Izraela i Palestine.

Takođe, želim da naglasim da je zaštita izbeglica, uključujući njihov pravni status, kao i naša odluka da im pružimo utočište dok bježe od razornih sukoba, dobila jednoglasnu podršku našeg društva, čime je Crna Gora postala zemlja koja je nakon ruske agresije otvorila vrata najvećem broju ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u Evropi.

Kulturne sličnosti, altruizam i politika otvorenih vrata Crne Gore stvorili su osjećaj sigurnosti za ove ljude koji su napustili svoju zemlju. Nakon pružanja zaštite, sada je na nama da im omogućimo nesmetan pristup pravima i servisima, kao i priliku da doprinesu našem društvu kroz rad, rast i razvoj.

Kada je riječ o ličnim pravima, bez obzira da li se radi o pravima žena, djece, osoba sa invaliditetom, manjina ili pripadnika LGBT populacije, ona su od suštinskog značaja za svako društvo. Stoga je naša odgovornost da kreiramo okruženje jednakih mogućnosti lišeno diskriminacije.

Suštinska ravnopravnost podrazumijeva prevazilaženje strukturnih, zakonskih, ekonomskih, socijalnih, kulturoloških i svih drugih barijera i stereotipa sa kojima se ranjive grupe u našem društvu susrijeću. Danas se želim osvrnuti i na prava i položaj djece u Crnoj Gori. U vrijeme kada mnoga djeca širom svijeta pate usled posljedica ratnih dešavanja, moramo biti zahvalni što su naša djeca zaštićena.

Ipak, moramo se više truditi da stvorimo ambijent u kome svako dijete u Crnoj Gori odrasta sigurno, zdravo i obrazovano. Ovo nije samo međunarodna obaveza, već su pomenuta prava od suštinskog značaja za blagostanje i budući prosperitet našeg društva.

Kao Predsjednik svih građana, smatram da je moja obaveza, ali i moje lično i profesionalno opredjeljenje da se zalažem da svako dijete u Crnoj Gori ravnopravno uživa svoja prava.

Na 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, želim da skrenem pažnju na porodice koje nemaju jednake mogućnosti, gdje su djeca izložena siromaštvu, nasilju i nemaju pristup obrazovanju.

Zvanična statistika kaže da skoro svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu, a taj broj je još i veći kod višečlanih porodica i u pojedinim regionima naše zemlje.

Moja poruka je jasna: neophodno je da pružimo jednake mogućnosti svakom djetetu kako nijedno ne bi živjelo u siromaštvu. U tome možemo i moramo učestvovati svi – Vlada kroz reformu socijalne i dječije zaštite, obrazovanja i zdravstvenog sistema; privatni sektor kroz korporativnu društvenu odgovornost za podršku ovim reformama na nacionalnom i lokalnom nivou; akademska zajednica kroz prikupljanje i analizu podataka; civilni sektor da osigura da sve reforme budu dio konsultativnog, participativnog procesa uz stalno uzimanje u obzir glasova djece i mediji kroz etično izvještavanje o ovom problemu.

Kada je u pitanju obrazovanje, znamo da svako drugo od troje djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole sa nedovoljnom infrastrukturom; da u osnovnim i srednjim školama u prosjeku ima 16 učenika po računaru; da samo svaki četvrti nastavnik pohađa programe stručnog usavršavanja i da djeca koja odrastaju u siromaštvu pohađaju vrtiće, osnovnu i srednju školu u mnogo manjem procentu od svojih vršnjaka. Ovo je poziv na akciju svima. Očekujem da Vlada u budžetu za narednu godinu obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih i predškolskih objekata, kao i za njihovo adekvatno opremanje novim tehnologijama. Ulaganje više sredstava u kontinuirano stručno usavršavanje svih nastavnika je neophodno ako želimo postići bolji kvalitet obrazovanja.

Konačno, kada je u pitanju nasilje, nažalost, svi smo svjedoci koliko je ovo pitanje ozbiljno i prisutno, posebno među djecom i mladima. Zato ovom prilikom želim da podsjetim da društvo bez nasilja počinje kod kuće. Biti roditelj je najvažniji, ali i najizazovniji zadatak koji čovjek može imati. Svakom roditelju je potrebna podrška, a programi podrške roditeljstvu uvedeni su u skoro polovini opština u našoj zemlji.

Zato pozivam da se ovi programi učine dostupnim roditeljima u svim opštinama, a njih ohrabrujem da uzmu učešće.

Samo ujedinjenim naporima možemo izgraditi kulturu nenasilnog vaspitanja djece od rođenja. Takođe treba da se pobrinemo da, kada dođe do krize u porodici, adekvatna podrška bude pružena blagovremeno. Iz tog razloga, kao Predsjednik, pozivam na jačanje naše solidarnosti kroz bolju podršku najugroženijim građanima i porodicama. To možemo učiniti povećanjem broja socijalnih radnika u Crnoj Gori i broja usluga koje pružaju, da bi se spriječili slučajevi nasilja kroz savjetovanje, porodičnu terapiju i planove sveobuhvatne brige za porodice u riziku. Predlažem da sve ove izazove odmah stavimo u fokus. Ujedinimo se u stavljanju djece i porodice u srce razvoja naše zemlje.

Građani Crne Gore mogu računati da ću se zalagati da se ove promjene hitno dese kako bi se obezbijedila jednaka prava i mogućnosti svakom djetetu i odraslom licu u ovoj zemlji. Dok obilježavamo 75. godišnjicu deklaracije o ljudskim pravima, moramo prepoznati da ovaj jubilej služi i kao podsjetnik na važnost naših zajedničkih vrijednosti. To je svjedočanstvo naše posvećenosti stvaranju svijeta u kojem su ljudska prava univerzalna.

Naša misija je da živimo u skladu sa ovim vrijednostima i osiguramo da one postanu stvarnost za svakog pojedinca. Koristim ovu priliku da odam priznanje UN sistemu za ključnu ulogu koju igra u promovisanju ljudskih prava, mira i sigurnosti, kako širom svijeta, tako i u Crnoj Gori. Kao što sam istakao govoreći u Skupštini Ujedinjenih nacija, Crna Gora je čvrsto opredijeljena i odlučna da aktivno i konstruktivno doprinosi kolektivnim naporima za očuvanje mira i bezbjednosti u svijetu, kao i sprovođenju „Nove agende za mir“, kojom je Generalni sekretar UN-a postavio kamen temeljac za obnovu međunarodnog sistema zasnovanog na povjerenju i solidarnosti.

Crna Gora ostaje odlučna na putu evroatlantske budućnosti, dobrosusjedskih odnosa i multilateralizma.

Upravo cijeneći ovu činjenicu smo i pokrenuli kandidaturu za poziciju nestalne članice u Savjetu bezbjednosti UN za period od 2026. godine.

Na kraju, dozvolite mi da još jednom čestitam ova dva važna datuma i potvrdim našu posvećenost stvaranju društva u kojem ljudska prava nisu samo slovo na papiru, već stvarnost za svakog pojedinca.“