Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković izjavio je da Crna Gora iz godine u godinu ima deficit tekućeg računa te da se deficit povećava usljed ekspanzije izvoza i uvoza.
“Takva fiskalna politika podstakla je domaću potražnju i doprinijela vrlo visokom rastu neto plata koja nije bila zasnovana na realnim mogućnostima prije svega državnog budžeta ali i privrede u cjelosti, te je došlo do povećanja budžetskog deficita. Dok sa druge strane Crna Gora nije razvila plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova”, smatra on.
Ocjenjuje da Crna Gora ima vrlo ograničen ekonomsko privredni napredak te da je i dalje nedovoljno spremna za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.
“Ekonomija Crne Gore nedovoljno raste i najvećim dijelom je podržana privatnom i javnom potrošnjom i snažnim rastom turizma. Prihod od turizma koji je država ostvarila je za respekt i poštovanje, i radi se o ¼ ukupnog BDP ali je loše što nema diverzifikacije tih prihoda u smslu da ne učestvuju u prihodu od turizma svi regioni Crne Gore jednako, nego se radi o velikim nesrazmjerama kada se uporede Jug i Sjever države, ali je i sezonski vrlo neuravnotežen”, ističe Nurković.
Protekli period se, kako kaže poslanik Bošnjačke stranke, može okarakterisati kao vrlo rizičan za Crnu Goru jer su nastupile nepovoljne okolnosti koje su dolazile od inflatornih dešavanja izazvanih globalnim rastućim cijenama roba, prije svega naftnih derivata i cijenom električne energije u čitavom svijetu, što se odrazilo i na crnogorsku ekonomiju i ukupan pad životnog standarda građana.
“Situacija na tržištu rada je nešto bolja nego ranije, ali strukturni problemi su i dalje prisutni, uključujući velike regionalne razlike i već sada sve izraženiji deficit određenih visokostručnih zanimanja ali i ukupne radne snage koja se najviše ogleda u nedostatku radne snage u uslužnoj i građevinarskoj djelatnosti. Dok sa druge strane imamo i dalje sivu ekonomiju u smislu tržišta rada, te visoku stopu nezaposlenosti mladih i onih koji veliki niz godine čekaju zapošljenje, što sve govori o tome da i dalje nemamo na pravi način uređeno tržište rada jer nemamo dugoročnu strategiju kada je stručno osposobljavanje na sceni u Crnoj Gori”, ističe on.
Bankarski sektor je, kako navodi Nurković, i dalje dobro kapitalizovan i likvidan tako da imamo nikada veći iznos depozita u bankama Crne Gore ali je apsurdno da smo imali ogroman skok aktivnih kamatnih stopa koje su i dalje na visokom nivou što značajno opterećuje izvore finasiranja privrede ali i samih građana.
“Imamo na sceni povećanje broja privatnih preduzeća, ali suštinskli nije došlo do značajnog povećanja ukupne ekonomije jer se radi uglavnom o stranim državljanima koji su otvarali nova preduzeća radi ostvarivanja nekih drugih prava kao pravo na boravak u našoj državi, a ne kao potrebu razvoja svojih kompanija i ukupne ekonomije”.
Crna Gora je, kako navodi, u zadnjem periodu pokazala nedovoljnu aktivnost u privlačenju privatnih investitora te za posledicu imamo pad direktnih stranih investicija.
“U Crnoj Gori i dalje postoje veliki infrastrukturni nedostaci, tako da danas tek krajem 2023. imamo samo odluku da se u narednoj godine otpočne sa izgradnjom druge dionice auto puta Bar – Boljare i to na dionici Mateševo – Andrijevica, ali je veoma loše što su za narednu godinu predviđena sredstva u iznosu od svega 14,87 % cijene koštanja ukupne dionice, što ne uliva veliko ohrabrenje da će dinamika izgradnje auto – puta biti na odgovarajućem ili potrebnom nivou, te postaje evidentno da sprovođenje velikih infrastrukturnih investicija ostaje vrlo ograničeno i u narednom periodu”,kaže Nurković.
Trenutno u Crnoj Gori imamo veoma nisku dodatnu vrijednost domaćih proizvoda i veoma malu odbačenu novu vrijednost. Crnogorske kompanije su vrlo ograničene sa proizvodnim kapacitetima te je to jedan od razloga njihove niske stope učešća u izvozu Crne Gore a sve to skupa pored cjenovne konkurentnosti naših kompnija predstavlja prepreku za povećanje produktivnosti i konkurentnosti na ino-tržištima ali ne rijetko i na domaćem tržištu, zaključuje Nurković.
Izvor: Antena M
