Vlada je, na danas održanoj 11. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, donijela Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2024- 2026. godina sa Izvještajem sa javne rasprave. Riječ je o dokumentu koji predstavlja osnovu za dijalog zemlje sa državama članicama i institucijama EU o pitanjima makroekonomskih, fiskalnih i strukturnih reformi. Program ekonomskih reformi (PER) je ključni dokument ekonomske politike zemlje. S jedne strane, predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast, a, s druge strane, PER je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ (fundamental first) u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma.

Prema preliminarnim makroekonomskim prognozama, rast ekonomije će u narednom trogodišnjem periodu prosječno godišnje iznositi 3,2 %. Rast će voditi dominantno domaća potražnja, kroz jaku ličnu potrošnju domaćinstava i započinjanje novog investicionog ciklusa, koji će biti stimulisan olakšanjem biznis barijera i regulatornim reformama, kao i politikama zapošljavanja mladih.

Fiskalni okvir PER-a 2024 – 2026. karakteriše implementacija mjera fiskalne konsolidacije bazirana na smanjenju diskrecionih rashoda i stvaranju uslova za generisanje novih prihoda kroz njihovu bolju naplatu i širenje poreske baze. U oblasti javne potrošnje glavni ciljevi u periodu 2024 – 2026. godine odnose se na:

ostvarivanje suficita tekuće budžetske potrošnje (finansiranje svih tekućih obaveza države iz tekućih prihoda);
smanjenje budžetskog deficita na ispod 3 % BDP-a u 2026. godini, što je u skladu sa pravilima fiskalne odgovornosti;
nivo javnog duga na nivou od oko 62 % u 2024. godini uz postizanje silaznog trenda u periodu 2025 – 2026. godine;
obezbjeđivanje uslova da se novo zaduživanje isključivo vrši za finansiranje kapitalnih projekata odnosno otplatu i refinansiranje postojećih dugova države;
izdavanje državnih garancija samo za projekte od opšteg javnog interesa koji doprinose dugoročnom razvoju.

Poglavlje o strukturnim reformama sadrži tri ključne reformske oblasti: konkurentnost (Competitiveness), održivost i otpornost (Sustainability and resilience) i ljudski kapital i socijalne politike (Human capital and social policies) i obuhvata 6 strukturnih reformi, i to:

Unapređenje poslovnog okruženja i formalizacija neformalne ekonomije – cilj reforme je doprinos boljem poslovnom okruženju, povećanju broja preduzeća, formalne zaposlenosti i prihoda države.
Reforma državnih preduzeća – cilj reforme je definisanje jasnog strateškog pristupa u nadzoru nad radom državnih preduzeća.
Povećanje energetske otpornosti primjenom Zelene agende – cilj reforme je jačanje energetske otpornosti kroz usklađivanje sa energetskim i klimatskim ciljevima do 2030.
Digitalizacija u funkciji održivosti ekonomije – cilj reforme je snaženje upravljanja procesom digitalizacije, dalji razvoj digitalnih usluga, jačanje sajber otpornosti, kao i unapređenje infrastrukturne podrške za razvoj ove oblasti.
Unapređenje okvira za bolju zapošljivost mladih i veći kvalitet obrazovanja – cilj reforme je poboljšanje položaja mladih za olakšano uključivanje na tržište rada uz unapređenje obrazovanja i profesionalog usavršavanja.
Povećanje djelotvornosti i unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite – cilj reforme je razvoj društveno i fiskalno održivih usluga socijalne zaštite.

Tim povodom, zadužen je koordinator radnog tima da Program ekonomskih reformi dostavi Evropskoj komisiji, kao i da učestvuje u pripremi ministarskog sastanka zemalja članica EU i zemalja kandidata za članstvo u EU, povodom ocjene PER-a.

Data je saglasnost na Program rada i Finansijski plan Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski operator tržišta električne energije“ – Podgorica za 2024. godinu. Program rada i finansijski plan je, u smislu kompatibilnosti, sačinjen u skladu sa Odlukom Agencije o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i naknade za rad operatora tržišta električne energije za period 01. 01. 2023. – 31. 12. 2025. godine. Prihodi Operatora tržišta za 2024. godinu planirani su u ukupnom iznosu od 814.357 eura i odnose se na prihode od regulisane djelatnosti (783.564 eura) i prihode po osnovu naknade za korišćenje garancija porijekla (30.793 eura). Poslovni rashodi za 2024. godinu predviđeni su u iznosu 803.337 eura i sastoje se od troškova poslovanja u iznosu od 781.594 eura i troškova amortizacije u iznosu od 21.743 eura.

Vlada je usvojila Informaciju o potpisivanju Sporazuma o donaciji sa Evropskom investicionom bankom za potrebe finansiranja realizacije projekta „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja”, i prihvatila tekst Sporazuma. Vlada Crne Gore je 6. novembra 2019. godine potpisala Finansijski ugovor o kreditu sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za finansiranje realizacije projekta „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja“, kojim je bilo predviđeno ulaganje u sistem obrazovanja u vrijednosti od 40,54 miliona eura. Međutim, kako se sa realizacijom projekta nije počelo odmah nakon potpisivanja ugovora, bilo je neophodno da se revidiraju procijenjene vrijednosti svakog segmenta projekta pojedinačno. Nakon revizije i usled nestabilnosti na tržištu i inflatornih kretanja u proteklom periodu došlo se do činjenice da je za realizaciju svih segmenata u novim uslovima neophodno izdvojiti 63,92 miliona eura, bez uračunatog PDV-a, što čini uvećanje vrijednosti projekta za preko 21 milion eura. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije je potražilo alternativne načine za obezbjeđivanje sredstava, i u saradnji i uz koordinaciju EIB-om, apliciralo za donaciju prema Zapadnobalkanskom investicionom fondu (WBIF), od koga je obezbijeđeno 4.529.034 eura, dok je donaciju od 6.464.830 eura obezbijedila EIB, što ukupno čini cifru od 10.993.864 eura donacije za potrebe finansiranja implementacije projekta.