Obilježavanjem 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta doprinosimo stvaranju društva koje ima snage da se suoči sa prošlošću, ali i suprotstavi pogubnim ideologijama, mržnji, predrasudama i propagandi na koje, nažalost, nijesu imuna ni današnja društva, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
„Važno je ukazati na nedavno potpisani Sporazuma o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Muzeju Aušvic – Birkenau u Poljskoj, kao mjestu sjećanja na žrtve u tom koncentracionom logoru, a koji su potpisale Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija. Ovo je podsticajno i za ukupne napore u regionu u pravcu uspostavljanja kulture sjećanja i borbe protiv revizionizma“, ističu iz CGO.
Holokaust je, nagkašavaju, opomena da moramo učiti i pamtiti kako bi prevenirali tragične puteve kojima se hodalo kroz istoriju.
„Na žalost, globalna gibanja dovela su do toga da i danas, u različitim djelovima svijeta, pate nevino stradali civili. To ukazuje da brojne pouke nijesu izvučene niti primijenjene“, navode u CGO.
Obrazovanje, poručuju, kako kroz formalni sistem tako i kroz neformalne programe, o zločinima iz prošlosti, među kojima značajno mjesto zauzima i Holokaust, predstavlja branu istorijskim relativizacijama i brojnim manipulacijama, koje opterećuju i crnogorsko društvo.
„Bez kulture sjećanja i poštovanja prema žrtvama ne možemo imati ni održivi mir i željenu stabilnost društava, zasnovanu na antifašističkim i civilizacijskim vrijednostima modernih demokratskih društava“, napominju u CGO.
Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Upravo 27. januara 1945. godine, od strane Crvene armije, oslobođen je najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke – Aušvic-Birkenau. Tokom pet godina postojanja, u njemu je bilo više od 1.300 000 ljudi iz cijele Evrope, među kojima najviše Jevreja, a 1.100.000 je ubijeno. Osim njih, u ovaj zloglasni logor deportovani su Romi, antifašisti, partizani, komunisti i njihovi simpatizeri.
Sa područja Jugoslavije u logor je deportovano oko 20.000 ljudi, među kojima i nekoliko desetina iz Crne Gore, dok je manje od 100 njih doživjelo oslobađanje logora. Holokaust predstavlja sistematsko uništenje evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata i u njemu je stradalo oko 6.000.000 Jevreja.
Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprječavanju ovih zločina u budućnosti.
