U svjetlu nepovoljne epidemiološke situacije zbog pojave malih boginja u Srbiji, Albaniji, kao i Bosni i Hercegovini i Rumuniji, koje su proglasile epidemiju, Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) skrenuo je pažnju na ozbiljan rizik od importacije malih boginja i potencijalne epidemije u našoj zemlji.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prošle godine zabilježen je “uznemirujući” porast slučajeva malih boginja u Evropi, sa više od 60 puta većim brojem oboljelih nego godinu dana ranije. Ovom je zaraznom bolešću u 2023. na području Evrope zaraženo više od 58.000 osoba, dok je godinu ranije na istom području od malih boginja oboljelo manje od hiljadu osoba, njih 941.
Podaci IJZCG ukazuju da su obuhvati vakcinom protiv malih boginja, zauški i rubele na nezadovoljavajućem nivou, tačnije ispod potrebnih 95 odsto. Pored toga, s trenutnim obuhvatom od 79,2 odsto predškolske djece koja su primila MMR vakcinu, među kojim najmlađe generacije imaju obuhvat koji je niži od 50 odsto, stanje postaje alarmantno i stvara povoljno okruženje za širenje virusa, što nosi ozbiljan rizik od pojave epidemije.
“Male boginje su izuzetno zarazna bolest koja se ispoljava osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i visokom tjelesnom temperaturom. Ono što prati male boginje predstavlja najveću opasnost, a to su komplikacije, prije svega teške upale pluća, zatim upale uha, ali i najteže komplikacije koje mogu da se jave u vidu upale mozga – encefalitisa. Komplikacije čine da se na oko hiljadu oboljele djece, bilježi u prosjeku jedan smrtni slučaj u razvijenim državama dok je u nerazvijenijim državama ova stopa višestruko veća i od sto oboljelih smrt će se registrovati kod 3-5 osoba. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su djeca mlađa od dvije godine, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sistemom”, piše u saopštenju.
Naglašavaju da je vakcinacija najdjelotvorniji i najbezbjedniji način individualne i kolektivne zaštite protiv malih boginja, ali i drugih zaraznih bolesti.
Vakcinacija se sprovodi u dvije doze, prva doza se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga doza prilikom polaska u osnovnu školu.
“U proteklom periodu, sprovedene su brojne aktivnosti kako bi se informisala javnost, povećala dostupnost vakcina i podržao sistem rutinske imunizacije. S tim u vezi realizovane su aktivnosti poput organizovanja vakcinacije vikendima bez prethodnog zakazivanja, slanja SMS poruka putem kojih se roditelji obavještavaju o vakcinaciji, dijeljenje flajera u školama, vrtićima i domovima zdravlja, realizacija promotivnih spotova, pružanje podrške putem Call centra i suprotstavljanje dezinformacijama na društvenim mrežama”, dodaje se.
Institut je pojačao nadzor nad slučajevima malih boginja i preduzeće dodatne mjere kako bi se povećali vakcinalni obuhvati.
“Apelujemo na roditelje da provjere vakcinalne kartone djece, odazovu se redovnim i propuštenim vakcinacijama, te da aktivno učestvuju u naporima zaštite najosjetljivije populacije. Očekujemo podršku građana u zajedničkom naporu očuvanja zdravlja naše djece i zajednice od potencijalnih epidemija malih boginja i drugih zaraznih bolesti”, zaključuju iz IJZ.
