Svega 17 odsto djece koja su rođena 2022. godine, a kod koje su se stekli uslovi za imunizaciju, primilo je MMR vakcinu. Odnosno, od ukupno 7.250 mališana, vakcinisano je 1.204 – saopštili su Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje
Konstatuju da je taj broj zabrinjavajuće mali.
– Treba istaći da je od 14.592 djece rođene 2021. i 2022. godine njih 4.524 vakcinisano, dok 10.055 nije primilo MMR. Ukupni obuhvat vakcinisane djece ovog uzrasta je oko 31 odsto. Od komplikacija malih boginja u posebnom riziku su djeca uzrasta do pet godina, a djeca mlađa od jedne godine još uvijek nijesu stekla uslov za započinjanje vakcinacije. U Crnoj Gori, prema elektronskoj evidenciji Instituta za javno zdravlje, imamo oko 22.000 osjetljive, odnosno djece uzrasta do pet godina koja nijesu vakcinisana. Od oko 37.000 djece do pet godina, njih 15.000 je vakcinisano, dok je kod oko 14.500 djece vakcinacija neopravdano izostala. Izraženo u procentima, oko 50 odsto djece uzrasta do pet godina je primilo MMR vakcinu – kazali su iz Instituta.
EPIDEMIJA PRED VRATIMA
MMR je bezbjedna i djelotvorna vakcina koja pruža zaštitu protiv virusa malih boginja, zauški i rubeole. Prema kalendaru imunizacije, prva doza vakcine se prima između 12. i 15. mjeseca života, a druga pred polazak u školu. U upotrebi je širom svijeta duže od tri decenije, a kod nas od 1994. godine. Predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović saglasna je da su procenti imunizacije MMR vakcinom u Crnoj Gori razlog za zabrinutost cjelokupnog društva.
Već godinama obuhvat MMR vakcinom opada, a kovid pandemija je ,,dolila ulje na vatru“. Koliko je situacija alarmantna najbolje govori podatak da, prema SZO preporukama, minimalni obuhvat MMR vakcinacijom, zlatni standard za stvaranje kolektivnog imuniteta, iznosi 95 odsto. U Crnoj Gori je na alarmantno niskom nivou. Prema našim podacima, raste broj oboljele djece u regionu Zapadnog Balkana, a neke države su već proglasile epidemiju. To je razlog za zabrinutost za roditelje, ali i sve ostale članove društva, jer male boginje su vanredno zarazno oboljenje i sa ovakvom epidemiološkom situacijom u neposrednom okruženju i šire, samo je pitanje trenutka kada će Crna Gora registrovati prve slučajeve i epidemiju – kazala je Brajović.
Posebno upozorava na posljedice koje ostavlja bolest malih boginja.
Statistika pokazuje da na 1.000 oboljele djece od malih boginja, jedno dobije zapaljenje mozga. Smrtni ishodi se javljaju sa istom učestalošću, do jedan na 1.000 oboljele djece
– Statistika pokazuje da na 1.000 oboljele djece od malih boginja jedno dijete dobije zapaljenje mozga, što nerijetko bude ,,skopčano“ sa sljepilom, gubitkom sluha, pa čak i problemima u pogledu intelektualnog razvoja. Smrtni ishodi se javljaju sa istom učestalošću, do jedan na 1.000 djece koja su oboljela – kazala je Brajović.
Ona ističe da je nizak obuhvat indikator ostvarivanja univerzalne zdravstvene zaštite i mjera uspješnosti zdravstvenog sistema.
– Ovako nizak obuhvat MMR vakcinacijom je i lična karta našeg društva. U pitanju je izazov koji je gabaritima davno prevazišao okvire zdravstvenog problema. Čitavo društvo, svi sektori i političari trebaju da udruže snage i mobilišu resurse kako bismo stvorili uslove za efikasnu promociju MMR vakcinacije koja spašava živote i čuva zdravlje – poručila je Brajović.
GUBITAK POVJERENJA
Istraživanje koje je u januaru sproveo Centar za demokratsku tranziciju pokazalo je da svaki peti građanin u Crnoj Gori, odnosno 21,9 odsto, jednom sedmično povjeruje u dezinformacije, a 15 odsto jednom dnevno. Upravo su dezinformacije razlog zbog kojeg roditelji odlučuju da odgode vakcinaciju ili da uopšte ne vakcinišu dijete.
Brajović ističe da je to luksuz koji se skupo plaća.
– Savremena medicina gotovo svakog dana stvara ,,čuda“. Ipak, čini se to nije dovoljno. Svjedoci smo svojevrsnog paradoksa. Nerijetko roditelji ne poštuju savjete zdravstvenih radnika, već odluke donose na osnovu neprovjerenih informacija i savjeta influensera koji rade kao ,,isturena“ odjeljenja antivakcinalnih lobija. Činjenica je da proživljavamo sve intenzivniju eroziju nepovjerenja u nauku, medicinu i javno zdravlje i to već duži period – kaže Brajović.
Po njenim riječima, deficit institucionalnog povjerenja nije fenomen svojstven samo Crnoj Gori.
– Jasno je da ga ,,podgrijava“ mnoštvo faktora: ekonomski problemi, politička polarizacija, snažan uticaj društvenih mreža, prisustvo dezinformacija i slično. Da bi komunikacija bila efikasna, neophodno je da bude dvosmjerna i da se temelji na naučnim, provjerenim činjenicama. Važnu ulogu u komunikaciji o zdravlju imaju, ne samo zdravstveni radnici, već i svi sektori društva. Kada je riječ o MMR, naučne činjenice su jasne, vakcinacija čuva zdravlje i živote naših mališana – poručila je predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije.
VAKCINALNE KAMPANJE
Iz Ministarstva zdravlja ocjenjuju da djelovanje antivakcinalnih lobija može proizlaziti iz različitih faktora, uključujući lične razloge, dezinformacije koje se šire putem društvenih medija i opšte nepovjerenje u zdravstvene autoritete.
– Zdravstveni sistem kontinuirano radi na edukaciji stanovništva, demistifikaciji mitova o vakcinaciji i promovisanju pouzdanih informacija kako bi se suzbilo širenje dezinformacija. Kroz projekat „Podrška unapređenju sistema rutinske imunizacije i povećanju obuhvata vakcinacijom u Crnoj Gori“, od 10. maja do 30. novembra 2023. godine bio je aktivan kol centar, putem kojeg se zdravstveni sistem na naučno zasnovanim i ispravnim informacijama suprotstavio dezinformacijama i zloupotrebi društvenih mreža – saopštili su iz tog Vladinog resora.
Podsjećaju da u saradnji sa Institutom za javno zdravlje sprovode različite kampanje sa ciljem podizanja svijesti o važnosti imunizacije.
– Ove kampanje obuhvataju distribuciju informativnih materijala, saradnju s lokalnim zajednicama, podršku pedijatrima i ostalim zdravstvenim radnicima. Fokus je stavljen na informisanje roditelja o prednostima MMR vakcine i podsticanje praćenja redovnog kalendara imunizacije. Takođe, u kontinuitetu se preduzimaju mjere kao što je revizija vakcinalnih kartona, pozivanje roditelja nevakcinisane djece putem telefona i SMS servisa i organizovanja dodatnih vakcinacija vikendima. Ova praksa pomaže u izgradnji povjerenja između roditelja i zdravstvenog sistema i predstavlja efikasan način komunikacije, s obzirom na to da se roditeljima pruža prilika da se savjetuju s zdravstvenim stručnjacima ili pedijatrima u slučaju nedoumica – saopštili su iz Ministarstva.
Mina Brajović smatra da je efikasna komunikacija između zdravstvenih radnika i roditelja od vitalnog značaja za podizanje obuhvata vakcinacije.
– Neophodno je saslušati i pažljivo sagledati razloge zbog kojih roditelji oklijevaju ili odlažu vakcinaciju. Jednako je važno da nacionalne zdravstvene vlasti identifikuju prepreke, ali i odrede ono što motiviše roditelje da koriguju svoje ponašanje. Kroz komparativna iskustva evidentno je da je nekada potrebno da se rekalibriraju modeli pružanja zdravstvenih servisa kako bi se unaprijedila dostupnost uslugama imunizacije. Bitno je da se u kontinuitetu radi na jačanju kapaciteta zdravstvenih radnika da na jasan i uvjerljiv način komuniciraju sa građanima o benefitima vakcinacije – ocijenila je Brajović.
Procenti padaju u cijeloj Evropi
Predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović kaže da je u Evropi od januara do decembra 2023. prijavljeno 58.114 slučajeva obolijevanja od malih boginja, pri čemu je 98 odsto svih slučajeva koncentrisano u svega 10 zemalja regiona Evrope.
– Evidentno je da broj oboljelih raste od septembra 2023. godine. U Evropi vidimo da je obuhvat prvom dozom opao sa 96 odsto u 2019. na 93 odsto u 2022, dok je obuhvat za drugu dozu opao sa 92 odsto u 2019. na 91 odsto u 2022. godini. Najveća incidenca obolijevanja bilježi se u populaciji djece uzrasta od jedne do četiri godine i od pet do devet godina, ali, isto tako, podaci potvrđuju da obolijevaju i osobe starije od 30 godina – saopštila je Brajović.
Ministarstvo i IJZ planiraju okrugle stolove
Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje, kao odgovor na nizak stepen obuhvata vakcinacijom, planiraju organizovanje naučnih skupova.
– Planiramo organizovanje multidisciplinarnih okruglih stolova na kojim bi se na jednom mjestu okupili donosioci odluka, predstavnici međunarodnih agencija Ujedinjenih nacija koje se bave zdravljem i zaštitom prava djece (SZO i UNICEF), predstavnici zdravstva i pravosudnih organa, udruženja pravnika Crne Gore, Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana), predstavnici sektora prosvjete, te rada i socijalnog staranja. Takođe, i okrugli stolovi u čiji rad će biti uključeni predstavnici udruženja roditelja i nevladinog sektora i druge zainteresovane strane – najavili su iz Instituta.
