Razgovarao: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), pod vođstvom istaknutog poslenika kulture Salka Lubodera, predstavlja ne samo instituciju, već i katalizator kulturnih promjena i različitosti. Kroz svoj neumorni angažman, Centar je postao sinonim za inovaciju, promociju i očuvanje bogatstva kulturnog nasljeđa manjebrojnih naroda i njihovih zajednica. Kroz brojne programe, publikacije, umjetničke događaje i izložbe, Centar je uspio privući pažnju javnosti, ne samo svojim sadržajima, već i dubokom posvećenošću razumijevanju i poštovanju različitosti.
Njihova posvećenost nije samo lokalna – ističu se i u globalnom kontekstu, gradeći mostove sa dijasporom i jačajući veze koje povezuju ljude širom svijeta. U Centru svega, njihova misija nije samo očuvanje, već i dinamično unapređenje kulturnog nasljeđa, uvodeći nove perspektive i interpretacije koje obogaćuju kulturni pejzaž. Razgovor sa gospodinom Salkom Luboderom, vizionarskim vođom ove inspirativne institucije, otvara vrata u svijet entuzijazma, strasti i predanosti. Njegova vizija nije samo vođena ciljevima, već i dubokim poštovanjem prema različitostima i njihovoj vitalnoj ulozi u tkivu društva Crne Gore, kao multietničke i multikulturalne države u kruni koju čine svi njeni narodi.
#CGDIJASPORA: Možete li nam ukratko predstaviti misiju i glavne ciljeve CEKUM-a?
#Salko Luboder: Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, kako glasi zvanični naziv institucije, u neformalnoj komunikaciji često se koristi akronim CEKUM, osnovana je 2007. godine odlukom Vlade Crne Gore s ciljem unapređenja manjinskih prava u oblasti kulture. Sticajem određenih okolnostu, Ustanova je počela sa radom u drugoj polovini 2009. godine. U periodu svoga postojanja, ove godine će decenija i po, u izadanju naše ustanove objavljeno je 40 knjiga afirmisanih autorskih imena manjinskih naroda, kao i publikacija koje afirmišu multikulturalne vrijednosti Crne Gore, antologije, monografije i pregledi književnog stvaralaštva. Organizovane su brojne likovne izložbe, tribine, seminari, muzičko scenski programi. Riječju, produkuju se rafinirani programski sadržaji po estetskim, umjetničkim i kriterijumima i standardima svojstvenim odgovornom upravljanju institucijom ovakvog profila.
Ambasador Turske u Crnoj Gori Njegova ekselencija Bariš Kalkavan i direktora JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder
CEKUM je ustanova kulture posebne namjene, ili bolje rečeno specifikovanog profila, budući da se prvenstveno bavi kulturom manjinskih naroda. Jedinstvena je takvog tipa u regionu – odnosno nijedna zemlja u regionu nema instituciju ovakve namjene. U središtu njenih programskih preokupacija je očuvanje i unapređenje kulture manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, a na uporednom, ništa manje važnom kolosjeku, je afirmacija multikulturalizma i interkulturalnih vrijednosti.
Budući da je crnogorsko društvo i najvećim pravnim aktom proklamavano kao građansko, te da nacionalne, vjerske, kulturne i identitetske posebnosti predstavljaju bogatstvo različitosti Crne Gore, uloga i zadaci čitavog sistema i mreže institucija je da radi na snaženju tih vrijednosti. U tom kontekstu Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina ima prepoznatljivu ulogu koja se ogleda u njegovom institucionalnom angažmanu na očuvanju kulturnih i identiteskih osobenosti manjinskih zajednica, sa jedne i sa druge strane prilježnom radu na boljem međusobnom upoznavanju različitih kulturnih indentiteta, uz aksiomatsku postavku da što se više poznajemo – bolje ćemo se razumjeti. Kroz svoje aktivnosti i programsku misiju, Centar čini već prepoznatljive pomake doprinoseći podizanju nivoa društvene kohezije crnogorskog društva.
#CGDIJASPORA: Da li je dovoljno učinjeno, šta mislite?
# Salko Luboder: Svakako da nije i potrebno još puno raditi, osmišljeno i kontinuirano sa prvorazrednim imperativom podizanja institucionalnih kompetencija, produkcionih kapaciteta Centra, kadrovskog snaženja i širenja svijesti o potrebi veće posvećenosti ove prirode, kako kod onih u državnom sistemu koji donose odluke, tako i kod aktera kulturne i umjetničke scene i javnosti uopšte. Kada je o ovim pitanjima riječ, još jedno neizostavno zapažanje – posebno minulih godina vidljivost rada Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, na kulturnoj i uopšte društvenoj sceni bila je vrlo skromna. Premda su napravljeni pomaci u posljednje vrijeme, na tom planu nam predstoji još puno obaveza. Kada govorimo o ovome nikako nije riječ o samoreklamerstvu već naprosto o potrebi da javnost bude upoznata sa programima Centra, koja treba da bude i neka vrsta kreatora njihovih interesovanja i katalizator svijesti o uvažavanju različitosti, upoznavanju i prihvatanju drugačijeg, a opet zajedničkog ili vrlo bliskog, čime zapravo bogatimo sebe i društvo u cjelini.
#CGDIJASPORA: Kako CEKUM pristupa očuvanju kulture manjina unutar Crne Gore?
#Salko Luboder: U kreiranju programa Centra, odabiru aktera i realizaciji, potrebno je dosta znanja, upućenosti, praćenja umjetničke, kulturne i društvene scene Crne Gore i regiona. Svakako, nama je prioritetna upućenost u kulturne potrebe manjinskih nacionalnih zajednica, pri čemu se obavezno vodi računa da programi koji se produkuju imaju umjetnički i esteski nivo i društvenu svrsishodnost. Našoj pažnji i programskoj posvećenosti ne smije da promaknu ni one vrijednosti koje znače afirmaciju multikulturalnih vrijednosti. To je, naprosto, potreba crnogorskog društva. Mislim da bi bilo kontraproduktivno da se kulture manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica programski praktikuju u zatvorenim etničkim granicima.
Ambasador Republike Sjeverne Makedonije Njegova ekselencija dr Zećir Ramčilović i direktor CEKUM-a Salko Luboder
#CGDIJASPORA: Koje su ključne programske aktivnosti CEKUM-a u tekućoj godini?
#Salko Luboder: Programom rada za tekuću godini predvidjeli smo kvalitetne, sadržajno vrijedne i programe koji su u saglasju sa institucionalnom orijentacijom i ciljevima ove ustanove. Oni su planski struktuirani s ciljem vidljivog doprinosa očuvanju i unapređenju kulture manjina. To praktično znači da ćemo i ove godine imati zavidnu izdavačku produkciju, birajući relevantne autore i djela, nastavićemo organizovanje manifestacije ,,Svi mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“, koja predstavlja optimalan programski okvir, sa sadržajem koji znači predstavljanje i afirmaciju kulturne baštine nacionalnih zajednica u sredinama u kojima se organizuje. Isto tako, planirana je produkcija dokumentarnog filma o radu i postignućima Centra povodom deceniju i po postojanja. Naši programi pratiće i značajne datume važne za pojedine nacionalne zajednice, organizovaće ze promocije knjiga, muzički, scenski, likovni i drugi programi formatizovani u skladu sa programskom profilacijom Centra.
Predsjednik Saveza stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori prim. dr Gani Karamanga i Salko Luboder potpisuju ugovor o saradnji sa CEKUM-om
#CGDIJASPORA: Na koji način CEKUM trenutno sarađuje sa crnogorskom dijasporom u zemljama kao što su Luksemburg, Kosovo, Makedonija, Njemačka ali i sa drugim državama?
#Salko Luboder: Centar je u proteklom periodu imao značajne programe koji su organizovani za pripadnike naše dijaspore u zemljama koje su naznačne u pitanju. Samo u posljednje vrijeme, samostalno ili u saradnji sa nadležnim institucijama naše države, priredili smo programe u Njemačkoj kroz manifestaciju ,,Svi smo Crna Gora – bogatstvo različitosti“, u Prištini i Skoplju imali smo zapažene programe koji su, u stvari, bili umjetnička refleksija multikulruralne stvarnosti Crne Gore. Nedavno su programske mogućnosti Centra predstavljene u Sarajevu i Luksemburgu. Karakteristika ovih programa ogleda se u činjenici da su vrlo dobro primljeni od naših ljudi koji rade i žive u inostranstvu. Donosimo im praktično dah i svekoliku ljepotu domovine Crne Gore.
Povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore Veče multikulturalnosti Crne Gore u Skoplju-Sjeverna Makedonija
Praktično smo još na početku godine i već sada vrlo posvećeno sagledavamo mogućnosti saradnje sa dijasporom. Naravno, u kontiniitetu održavamo kontakte sa pojedincima i predstavnicima naših udruženja sa kojima razmatramo moguću saradnju. Vjerujem da će već narednih sedmica biti mogućnosti da se na pojedinim destinacija u inostranstvu prirede programi u našoj produkciji.
#CGDIJASPORA: Postoje li specifični projekti ili inicijative usmjereni ka jačanju veza sa našim iseljenicima u pomenutim zemljama?
#Salko Luboder: S ciljem intenzivnije i sadržajnije saradnje sa udruženjima naše dijaspore u narednom periodu pokrenućemo inicijativu i ponuditi saradnju državnim, lokalnim i institucijama nevladinog sektora kako bi udružili resurse i osnažili kapacitete. Ovdje u prvom redu mislim na Upravu za dijasporu i iseljenike koja ima neuporedivo veće kapacitete od nas, ali smo mi institucija koja raspolaže kreativnim potencijalom, iskustvom i sposobnošću da osmisli i realizuje programe kulture i umjetnosti koji će biti prijemčivi našoj dijaspori, a uz to će imati odgovarajući umjetnički nivo. Hrabri nas iskustvo uspješne saradnje u realizaciji programa za našu dijasporu sa Direktoratom za ekonomsku i kulturnu diplomatiju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Festival 13. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu, koji su održani od 23. do 25. novembra 2023. godine u Centru za kulturu u Rumelanžu u organizaciji Zavičajnog kluba „Bihor”
ako sam već prethodno naznačio, mi smo osmislili manifestaciju pod nazivom „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“ koja u samom naslovu sublimiše vrijednosti, potrebe, bogatstvo različitosti koje treba razvijati u građanski potencijal crnogorskog društva i podizanje njegove društvene kohezije. Kroz sadržaj kulturnih i umjetničkih programa u inostranstvu nastojimo da kod naše dijaspore podstaknemo i snažimo takve vrijednosti, u najljepšem svijetlu, makar kroz trenutke trajanja programa i sjećanja na njih, sjećamo ih na Crnu Goru. Bio sam nerijtko u prilici da svojedočim takvim raspoloženjima i utiscima naših ljudi u inostranstvu, koji u trenucima nostalgičnosti i emotivne vezanosti za domovinu, dolaze u gotovo u neku vrstu ekstatičnog stanja.
#CGDIJASPORA: Kako CEKUM planira unaprijediti saradnju sa dijasporom u budućnosti?
#Salko Luboder: Kako sam već naznačio u odgovoru na prethodno pitanja Centar će ponuditi saradnju i staviti na raspolaganje svoje kapacitete s namjerom sadržajnije i djelotvornije programskog djelovanja u odnosu na dijasporu. Naravno, činićemo to uz poštovanje svojih prograskih ciljeva i specifičnosti institucionalne profilisanosti. Zanačajna kopča Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i dijaspore jeste činjenica da dobar dio naših ljudi u instranstvu čine upravo pripadnici manjinskih naroda. Treba kazati i to da je kod njih, ili kod najvećeg dijela, jasno uočljiva vezanost za Crnu Goru.
Imajuči u vidu značaj, vrijednosti i ukupni značaj dijaspore Crne Gore, naš Centar će gdje god bude u mogućnosti, kod državnih i lokalnih organa, i drugih subjekata raditi na podizanju svijesti o neophodnosti značajnije pažnje i uvažavanja naše dijaspore.
#CGDIJASPORA: Koji su najveći izazovi sa kojima se CEKUM suočava u radu na očuvanju kulture manjina i saradnji sa dijasporom?
#Salko Luboder: Izazovi su, da kažem, gotovo konvecionalnog tipa – ograničeni materijalni resursi, a ne rijetko i nedovoljna svijest o potrebnoj pažnji okrenutoj našoj dijaspori. Budući da smo mi ustanova kulture, nerijetko se nosimo sa izovima umjetničkog nivoa programa. U pojedinim prilikima bivamo stavljeni u situacijiu da se od nas očekuju programi koji će samo zabaljvati i podsticati raspoloženja drugačija od onih kakva treba da produkuju programi sa umjetničkim vrijednostima. Naravno, uspješno izbjegavamo takve zamke kroz koncipiranje programa koji sadrže segmente iz spektra tradicionalne kulture, na primjer izvorne pjesme, koja na najbolji način čuvaju autentičnost i duh zavičaja.
U Sarajevu „Veče kulture Crne Gore“
#CGDIJASPORA: Možete li podijeliti neke od najznačajnijih doprinosa CEKUM-a u ovim oblastima?
#Salko Luboder: Već sam u prethodnim odgovorima kazao da Centar godinama unazad svojim programima za dijasporu daje vidljiv doprinos održavanju i unapređenju veza sa našim ljudima u inostranstvu. Tome svjedoče likovne izložbe naših umjetnika, književne večeri, muzičko scenski programi i druge forme aktivnosti. To svakako doprinosi održavanju veza sa Crnom Gorom na poseban način – kroz medije uzvišene duhovnosti, odnosno kroz kulturu i umjetnost.
#CGDIJASPORA: Na koji način CEKUM pomaže očuvanju identiteta dijaspore u inostranstvu?
#Salko Luboder: Upravo kroz suptilno osmišljene programe u kojima se prezentuju umjetnički nadograđene identiteske karakteristike pripadnika naše dijaspore koji su ujedno i subjeti određenih etnosa. Naravno, naši programi su koncepcijski postavljeni da pored pojedinačnih idententskih osobenosti obavezno sadrže zajedničku vezivnu nit koja znači pripadnost državi Crnoj Gori i njenim građanskim vrijednostima.
#CGDIJASPORA: Kako se kultura i tradicija manjebrojnih naroda prenosi na mlađe generacije unutar dijaspore?
#Salko Luboder: Bojim se da na tom planu ne stojimo najbolje. Volio bih da nijesam u pravu. Mladi ljudi, odnosno omladina treće i četvrte generaije naših iseljenika, podiže se i formira po uticajem društvene i kullturne matrice u državama u kojima žive. Uglavnom.
Povremeni dolasci u zavičaj njihovih roditelja održava neki, da kažem, minimum svijesti o identitetetskoj pripadnosti odeđenoj zajednici. Čini mi se, ipak, da kod omladine prevladava identitesko obezličavanje, odnosno generisanje identitetskih amalgama evropskih i američkih sredina u kojima žive. Ovakve ocjene iznosim u skladu sa dometima i validnosti mojih saznanja.
Istina, sticajem dobrih okolnosti upoznat sam i sa drugačijim praksama u ovom pogledu. Naime, zavičajni klub „Bihor“ u Luksemburgu gotovo je optimalna model organizacije i djelovanja naše dijaspore. Oni su svojevrsna paradigma kako se čuva svoj nacionalni bošnjački identitet i ujedno poštuje i voli država Crna Gora. Inače, razvili su svoju organizacionu infrastrukturu, te pod njihovim okriljem je objavljena monografija Kluba, održavaju se tradicionalne manifestacije, djeluje folklorno društvo koje okuplja omladinu naših iseljenika… U kontekstu ovakve organizacione postavljenosti naših iseljeničkih udruženja moguće je očekivati da će omladina sačuvati identitet, ili dio identetskih osobenosti, svojih predaka.
