Kardović uspijeva da kroz svoje djelo izrazi duboku povezanost sa rodnim krajem, posebno sa Rožajama, ali i širim prostorom Crne Gore, čuvajući pri tom vrijednosti koje su oblikovale identitet ovog područja
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Selver Kardović, rođen 1990. godine, predstavlja jednog od darovitih slikara mlađe generacije u Crnoj Gori. Njegovo stvaralaštvo se ističe prepoznatljivim motivima Rožaja, kao i šireg prostora Crne Gore, pri čemu na poseban način istražuje autentičnu materijalnu kulturnu baštinu. Kroz svoje radove, Kardović uspijeva da oživi prošlost i tradiciju ovih krajeva, što ga čini jednim od značajnih likovnih umjetnika na likovnoj sceni Crne Gore.
Jedan od njegovih najzapaženijih ciklusa nosi naziv ”Fermen” u kojem su teme duboko ukorijenjene u istoriji i kulturi naroda ovog područja. Ovaj ciklus obiluje bogatstvom simbola i motiva koji odišu prošlim vremenima, a među najistaknutijim djelima su slike poput ”Kubura”, ”Jatagan” , ”Beg ispred kule”, ”Mudrost”, ”Minaret”, i mnoge druge. U ovim djelima, Kardović ne samo da prikazuje objekte i scene iz prošlosti, već im daje novi život kroz svoje jedinstvene vizije i stil. Njegova upotreba boje, teksture i kompozicije doprinosi stvaranju djela koja odišu dubokim emotivnim nabojem i složenim narativima.
Posebno se ističe Kardovićeva sposobnost da kroz svoje slike prenese atmosferu minulih vremena, ali i da ih poveže sa aktuelnim trenutkom. Njegova umjetnost ne služi samo kao dokument prošlosti, već kao most između tradicije i modernosti. Ciklus ”,Fermen”, predstavlja simboličan povratak korijenima, ali i refleksiju na savremene izazove očuvanja kulturnog identiteta. Njegove slike osvajaju pažnju kako likovnih kritičara, tako i šire publike, zbog svoje izražajnosti i dubine. Kardovićev rad predstavlja dragocjen doprinos očuvanju i promicanju kulturne baštine Crne Gore. Njegova umjetnost nije samo estetski doživljaj, već i podsjetnik na vrijednosti koje se prenose kroz generacije. Kroz svoje stvaralaštvo, on podsjeća na značaj tradicije, ali i na neophodnost njenog prilagođavanja i reinterpretacije u savremenom kontekstu.
U ovom tekstu osvrnuću se na dio likovnog stvaralaštva Selvera Kardovića, predstavljajući samo dio njegovog bogatog stvaralačkog opusa, koji zaslužuje punu pažnju. Kardović je umjetnik koji svojom kreativnošću, posvećenošću i talentom doprinosi razvoju savremene likovne scene, Crne Gore ali i šireg regiona. Njegova djela, koja često odražavaju duboku povezanost sa rodnim krajem, kulturom i tradicijom, predstavljaju sintezu prošlosti i sadašnjosti, čineći ih univerzalnim i svevremenim. Kardović se ističe u različitim tematskim ciklusima, od kojih svaki nosi svoju specifičnu atmosferu i narativ. Njegovo majstorstvo u upotrebi različitih tehnika i medija omogućava mu da istraži različite aspekte likovnog izraza, čime stvara bogat i raznovrstan opus. Njegova djela ne samo da posjeduju estetsku vrijednost, već nose i snažnu poruku o očuvanju kulturnog identiteta u vremenu brzih promjena. Kardović uspijeva da kroz svoje slike komunicira sa publikom na više nivoa, pozivajući na razmišljanje o korijenima, tradiciji i identitetu.
Slika pod nazivom “Kučanska džamija, gazija i šehid Mula Jakup-efendija Kardović” prikazuje scene koje odišu istorijskim i kulturnim značajem, duboko ukorijenjene u tradiciji muslimanskog stanovništva u Crnoj Gori. Kompozicija slike odmah privlači pažnju zbog svoje složenosti i detaljnosti. U prvom planu se ističe figura starijeg čovjeka, obučenog u tradicionalnu nošnju, sa turbanom i bogato izvezenim prslukom, koji sjedi u molitvi. Njegov staložen izraz i dostojanstveno držanje sugerišu duhovnu snagu i posvećenost, ali i mudrost stečenu kroz život ispunjen iskustvima. U pozadini slike prikazani su drugi muškarci, takođe u tradicionalnim nošnjama, koji obavljaju molitvu u džamiji. Ova scena oslikava važnost religije i zajedništva u svakodnevnom životu zajednice. Arhitektonski elementi džamije, sa drvenim stepenicama i galerijom, ukazuju na autentičnost prostora i vezu sa tradicionalnim graditeljstvom ovog kraja. Očigledno je da se radnja dešava u interijeru džamije, što dodatno doprinosi atmosferi introspekcije i duhovnosti. Kolorit slike je bogat, ali ujedno prigušen, sa toplim tonovima koji dominiraju, čime se dodatno naglašava atmosfera spokojstva i pobožnosti. Umjetnik se vješto igra svjetlom i sjenama, dajući slici dubinu i dinamiku. Centralna figura i likovi u pozadini djeluju kao nosioci simbolike, predstavljajući različite aspekte zajednice – od mudrosti starijih do pobožnosti i snage ratnika (gazija). Naslov slike dodatno pojašnjava značaj ove scene. Mula Jakup-efendija Kardović, kao šehid i gazija, simbolizuje junaka i mučenika, koji je dao svoj život u borbi za vjeru i domovinu. Kroz ovu sliku, umjetnik Selver Kardović odaje počast ne samo svom pretku, već i svim onim koji su živjeli i borili se za očuvanje vjerskih i kulturnih vrijednosti. Njegovo djelo je istovremeno umjetnički izraz i istoriografski zapis, podsjećajući nas na važne događaje i ličnosti koje su oblikovale identitet ovog prostora. Ova slika ne samo da prikazuje trenutak molitve, već prenosi i osjećaj zajedničkog duha i snage koja dolazi iz kolektivnog identiteta. Svaki element na slici ima svoju simboliku, od odjeće likova do samog prostora džamije, što čini ovo djelo kompleksnim i bogatim značenjima. Selver Kardović je kroz ovo djelo uspio da stvori vizuelni omaž jednoj prošloj eri, ali i da prenese univerzalne poruke o duhovnosti, žrtvi i zajedništvu.
Slika pod nazivom “Kula Jasavića – Plav” prikazuje istorijsku građevinu koja ima dubok simbolički značaj za ovaj region. Kula Jasavića, smještena u Plavu, predstavlja jednu od poznatijih i prepoznatljivijih kula u Crnoj Gori, a njena monumentalna prisutnost na slici govori o njenoj važnosti kroz vijekove kao simbol odbrane, časti i tradicije. Na slici dominira kula, izgrađena od čvrstog kamena, sa karakterističnom arhitekturom koja odražava duh prošlih vremena. Čvrsta kamena struktura kule predstavlja snagu i postojanost a način na koji je umjetnik prikazao igru svjetla i sjene dodatno ističe njenu impozantnost. Krov od šindre, sa svojim jednostavnim i funkcionalnim dizajnom, harmonično se uklapa u arhitektonsko naslijeđe ovog kraja. Nebo iznad kule, sa dramatičnim oblačnim formacijama i bogatstvom plavih i ljubičastih tonova, stvara kontrast koji privlači pažnju i dodaje emocionalnu dubinu slici. Ovaj kolorit doprinosi osjećaju prolaznosti vremena i svevremenosti same kule.
U prvom planu slike prikazana je grupa ljudi, odjevenih u tradicionalne nošnje Bošnjaka, koji sjede i razgovaraju ili se pripremaju za akciju. Njihovo prisustvo evocira prošla vremena kada su kule poput ove služile kao centri društvenog života, odbrane i okupljanja. Likovi nose fesove i tradicionalne nošnje, držeći puške, što sugeriše spremnost na odbranu i borbu, ali i vezu sa herojskom prošlošću. Kompozicija slike na efektan način spaja monumentalnost arhitekture sa ljudskom prisutnošću, stvarajući osjećaj zajedništva između prošlih i sadašnjih generacija. Kula Jasavića nije samo kula; ona je simbol identiteta, otpora i kulture jednog naroda. Način na koji su likovi prikazani u odnosu na kulu naglašava njihovu zavisnost o njoj, ali i njen značaj kao simbola zaštite i postojanosti. Umjetnik, Selver Kardović, kroz ovu sliku uspijeva da prikaže ne samo fizičku strukturu, već i duhovnu dimenziju mjesta koje Kula Jasavića zauzima u svijesti ljudi iz ovog kraja. Slika istovremeno govori o prošlosti i sadašnjosti, podsjećajući na važnost očuvanja kulturne baštine u vremenu koje je sklono zaboravu. Kula Jasavića na ovoj slici nije samo spomenik, već i živi svjedok jedne bogate i složene istorije.
Slika pod nazivom “Mula Jakup Kardović” predstavlja portret jedne od značajnih ličnosti iz prošlosti, oslikan sa izuzetnom pažnjom prema detaljima i atmosferi. U prvom planu se nalazi stariji muškarac, prepoznatljiv po svojoj bijeloj bradi i turbanu, obučen u tradicionalnu nošnju koja uključuje raskošno izvezen prsluk. Njegov ozbiljan, ali staložen izraz lica ukazuje na osobu od autoriteta i mudrosti, nekoga ko je prošao kroz mnoge izazove u životu. Njegov prodoran pogled usmjeren je prema posmatraču, ostavljajući snažan utisak o karakteru ovog junaka. Pored njega, prikazan je konj, snažan i plemenit, sa izrazom lica koji odražava energiju i pokret. Konj, kao simbol snage i slobode, dodatno pojačava dojam o Mula Jakupu Kardoviću kao o ratniku i zaštitniku svoje zajednice. Umjetnik je uspio da kroz detalje u prikazu konja, posebno u očima i napetim mišićima, dočara dinamičnost i spremnost za akciju. Ovo je konj koji je spreman za borbu, baš kao i njegov vlasnik. Pozadina slike, obojena tamnim i dramatičnim tonovima, stvara kontrast prema osvetljenim figurama Mula Jakupa i konja, ističući ih kao centralne likove u ovoj priči. Igra svjetla i sjene doprinosi dramatičnosti prizora, dok prigušeni tonovi u pozadini stvaraju osjećaj dubine i misterije. Način na koji je pozadina tretirana može simbolizovati neizvjesnost i opasnosti koje su stalno prijetile ovoj ličnosti i njegovom narodu.
Umjetnik Selver Kardović je kroz ovu sliku odao počast Mula Jakupu Kardoviću, prikazujući ga kao hrabrog i dostojanstvenog čovjeka, čija je prisutnost ostavila trag u istoriji. Kombinacija realističkog portreta i simboličkih elemenata, poput konja, daje slici dubinu i slojevitost. Ova slika nije samo portret jedne osobe, već i priča o vremenu, borbi i časti. Kardovićev rad na ovoj slici odražava njegovu posvećenost detaljima, ali i njegovu sposobnost da kroz likovnu formu prenese emocije i istorijske narative. “Mula Jakup Kardović” je više od običnog portreta – to je vizuelna hronika jedne ere, koja podsjeća na važnost očuvanja identiteta i tradicije u vremenima promjena.
Slika pod nazivom “Motivi Rožaja” prikazuje impresivan prikaz arhitekture i pejzaža koji evociraju duh i atmosferu ovog istorijskog grada u Crnoj Gori. Umjetnik Selver Kardović, kroz ovu sliku, uspijeva da prikaže suštinu Rožaja, kombinirajući tradicionalne elemente sa modernim likovnim pristupom. Na slici dominira stara kamena kuća, karakteristična za arhitekturu ovog kraja. Njeni grubi kameni zidovi, s vidljivim tragovima vremena, govore o dugovječnosti i postojanosti, dok su drveni prozori sa bogato ukrašenim okvirima simbol povezivanja sa tradicijom i toplinom doma. Kontrast između grubog kamena i drvenih elemenata naglašava suštinu života u Rožaju, đe se priroda i čovjekov rad spajaju u harmoniji. Pozadina slike odiše dramatičnom atmosferom, sa tamnim, gotovo olujnim nebom, u kojem se prelijevaju nijanse plave, ljubičaste i crne boje. Ovo dramatično nebo stvara snažan kontrast sa svijetlim tonovima arhitekture u prvom planu, naglašavajući monumentalnost i značaj prikazanih objekata. Ovaj kontrast može se tumačiti i kao metafora za izazove s kojima se suočavaju ljudi ovog kraja, ali i njihovu postojanost uprkos svim nedaćama. U sredini slike se uzdiže minaret džamije, vitak i visok, kao simbol duhovnosti i vjere. Minaret, koji se gotovo stapa sa nebom, stvara osjećaj vertikalnosti i povezanosti sa nebeskim silama. Njegova prisutnost u kompoziciji slike podsjeća na važnost religije u svakodnevnom životu ljudi iz Rožaja, ali i na snagu koja ih povezuje i vodi kroz teška vremena.
Jedan od zanimljivih detalja na slici je ukras u gornjem desnom uglu, koji podsjeća na tradicionalne orijentalne motive. Ovaj detalj dodaje sloj bogatstva i ukorijenjenosti u kulturnom naslijeđu, dok ujedno doprinosi kompozicijskoj ravnoteži slike. Ono što čini ovu sliku posebno upečatljivom jeste umjetnikova sposobnost da kroz boje i kompoziciju stvori osjećaj misterioznosti i nostalgije. Kroz slojevito korištenje boja, Selver Kardović uspijeva da prikaže dubinu emocija i kompleksnost odnosa između prostora, vremena i ljudi. Njegov rad na ovoj slici predstavlja spoj tradicionalnog i savremenog pristupa, stvarajući vizuelno bogatstvo koje potiče posmatrača na razmišljanje o prošlosti i budućnosti. “Motivi Rožaja” nisu samo pejzaž; oni su priča o ljudima, njihovoj kulturi, vjeri i tradiciji. Kardović kroz ovu sliku odaje počast svojoj domovini i njenim ljudima, stvarajući djelo koje je istovremeno estetski privlačno i duboko značajno. Svaki element slike ima svoju ulogu i priča svoju priču, a zajedno stvaraju cjelinu koja je složena i bogata značenjima. Ovo djelo je dokaz umjetnikove vještine da kroz vizuelnu umjetnost prenese složene ideje i emocije, takođe da kroz likovni izraz poveže prošlost sa sadašnjošću, podsjećajući nas na važnost očuvanja kulturnog identiteta.
Slika iz ciklusa “Fermen” Selvera Kardovića predstavlja impresivnu sintezu tradicionalnih elemenata i simbolike, koja uspijeva da prikaže bogatstvo i slojevitost kulturne baštine Crne Gore, a posebno Rožaja. Ova kompozicija zrači suptilnom atmosferom, đe se elementi arhitekture i detalji iz svakodnevnog života stapaju u harmoničnu cjelinu. Prvo što privlači pažnju na slici je prikaz stare kuće, čiji su dijelovi izrađeni od kamena i drveta, što odražava autentičnu arhitekturu ovog kraja. Gornji dio kuće s drvenim prozorima i balkonom (čardakom) ističe se kao simbol tradicije i domaćinstva. Ovaj element kuće, sa svojim toplim, prirodnim tonovima, evocira osjećaj nostalgičnog prisjećanja na prošla vremena. Zidovi kuće, iako izblijedjeli i pomalo oronuli, nose priče o prošlosti i traju uprkos vremenu, predstavljajući izdržljivost i postojanost.
Lijeva strana slike zauzima arhitektonski segment, dok se desna strana bavi detaljima – posebno alkom na vratima, koji je prikazan u izvanrednom detalju. Ovaj element vrata nosi simboliku zatvorenosti, zaštite, ali i poziva na otvaranje i ulazak u svijet tradicije i prošlosti. Alka na vratima, čvrsto pričvršćena na drvenoj površini, simbolizuje vezu između spoljašnjeg i unutrašnjeg svijeta, između prošlog i sadašnjeg. Njegova površina je izlizana, sa tragovima patine, što ukazuje na dugotrajnost i korišćenje kroz vrijeme. Ovaj detalj može se tumačiti kao simbol trajnosti kulturne baštine i važnosti očuvanja tih vrijednosti. Boje koje dominiraju na slici su hladni tonovi plave, zelene i sive, koji stvaraju mirnu i refleksivnu atmosferu. Ovi tonovi ne samo da naglašavaju osjećaj prolaznosti vremena, već i stvaraju kontrast sa toplijim tonovima drveta i kamena na kući. Ta igra boja i tekstura doprinosi osjećaju harmonije, ali i slojevitosti slike.
Pozadina slike je apstraktna, sa zamagljenim oblicima i suptilnim prelazima boja, što dodatno naglašava glavne motive u prvom planu. Ova apstraktnost doprinosi osjećaju da su elementi slike uronjeni u vrijeme, da su dio šireg, neodređenog konteksta koji nadilazi samo fizičku prisutnost kuće i alke na vratima. Apstraktni potezi četkice unose dinamiku i fluidnost u kompoziciju, što kontrastira sa statičnom i postojanom arhitekturom. Selver Kardović, kroz ovu sliku, ne prikazuje samo estetski privlačne prizore; on stvara vizuelnu poeziju koja evocira osjećaje i sjećanja. Ova slika iz ciklusa “Fermen” simbolizuje vezu između prošlih generacija i savremenog trenutka, podsjećajući nas na vrijednosti koje nosimo iz prošlosti, ali i na potrebu da ih sačuvamo i prenesemo budućim generacijama. Slika odražava Kardovićevu duboku povezanost sa kulturnim naslijeđem i njegovu sposobnost da kroz likovni izraz prenese kompleksne ideje i emocije. “Fermen” ciklus, a posebno ova slika, predstavlja značajan doprinos savremenoj umjetnosti, Crne Gore ističući važnost tradicije i njeno mjesto u modernom svijetu.
Selver Kardović se ističe kao jedan od značajnih savremenih umjetnika Crne Gore, čije stvaralaštvo duboko prožima duh tradicije i kulturnog naslijeđa. Njegove slike, bogate detaljima i simbolikom, predstavljaju most između prošlosti i sadašnjosti, spajajući autentične motive sa modernim likovnim izrazom. Kardović uspijeva da kroz svoje djelo izrazi duboku povezanost sa rodnim krajem, posebno sa Rožajama, ali i širim prostorom Crne Gore, čuvajući pri tom vrijednosti koje su oblikovale identitet ovog područja. Kroz svoj rad, Kardović pokazuje izuzetnu sposobnost da prenese emocionalnu snagu i složenost narativa, koristeći boje, teksture i simbole na način koji rezonira sa publikom. Njegovo istraživanje kulturne baštine kroz cikluse poput “Fermen” svjedoči o njegovoj posvećenosti očuvanju i promicanju tih vrijednosti, dok istovremeno doprinosi razvoju savremene umjetnosti Crne Gore. Selver Kardović je umjetnik koji svojim radom ne samo da oživljava prošlost, već i otvara dijalog sa sadašnjošću, podsjećajući nas na važnost kulturnog identiteta u svijetu koji se stalno mijenja. Njegov doprinos umjetnosti je neosporan, a njegova djela ostavljaju trajan utisak, ne samo zbog svoje estetske vrijednosti, već i zbog svoje duboke simboličke i emotivne snage. Kardović kao mladi umjetnik postaje trajna inspiracija i svjedočanstvo o vrijednostima koje nadilaze vrijeme i prostor.
Iz biografije Selvera Kardovića izdvajam:
Selver Kardović, rođen 20. februara 1990. godine u Rožajama, Crna Gora.
Obrazovanje:
Osnovna škola “Mustafa Pećanin”, Rožaje.
Srednja Umjetnička škola “Petar Lubarda”, Cetinje.
Fakultet: Fakultet Likovnih umjetnosti, Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru, Srbija. Diplomirao slikarstvo u klasi Akademika prof. Dr Mehmeda Slezovića na temu “Savremena figura.”
Samostalne izložbe: Centar za kulturu Rožaje, Crna Gora, Galerija Internacionalnog Univerziteta Novi Pazar, Srbija, Galerija “Velimir Leković”, Bar, Crna Gora, Centar za kulturu Kavadarci, Sjeverna Makedonija, Hamam Gazi Mehmet-paše Prizren, Kosovo, KIC “Malesija” Tuzi (Podgorica), Crna Gora, KIC “Budo Tomović” Podgorica, Crna Gora, Galerija “Preporod”, Sarajevo, Bosna i Hercegovina (Sarajevska zima), KIC Skoplje, Sjeverna Makedonija, Centar za kulturu Bijelo Polje, Crna Gora, Balkan Univerzitet Skoplje, Sjeverna Makedonija (Balkan University), Hamssonzentrum Beč, Austria, Internacionalni univerzitet, Novi Pazar, Srbija, Svečana sala Ambasade Crne Gore u Briselu.
Imao preko 50 kolektivnih izložbi, od kojih izdvajam: Bijenale malog crteža u Novom Pazaru, Srbija, Dani Turske kulture u Prizrenu, Kosovo, Izložba Likovnog kluba Kula u KIC-u Budo Tomović u Podgorici, Crna Gora, Umjetnici Sarajeva, Bosna i Hercegovina (Baščaršijske noći), Izložba posvećena Mevlani Rumiju u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, Izložba 100 umjetnika iz 100 država svijeta organizovana na univerzitetu Gaziantep, Turska, Luxembourg Art Prize.
