Predstavnici parlamenata i novinarskih udruženja iz četiri države zapadnog Balkana, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine danas su na susretu u Parlamentarnoj skupštini BiH ustanovili da je neophodno da dođe do unapređenja medijskog zakonodavstva u zemljama regiona.
To je ocijenjeno na regionalnoj interparlamentarnoj konferenciji “Unapređenje medijskog zakonodavstva u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Bosni i Herecegovini”.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija Crne Gore, tema susreta je Deklaracija iz Skoplja, važnost dijaloga između parlamenata i novinarskih udruženja i organizacija, kao i unapređenju medijske legislative. Naime, u novembru 2021. godine predstavnici parlamenata u regionu i novinarskih udruženja i sindikata iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije potpisali su Deklaraciju o unapređenju dijaloga o slobodi medija na Zapadnom Balkanu. Cilj tog dokumenta je njihov zajednički rad kako bi se unaprijedili uslovi rada medija i novinara/ki, poboljšala bezbjednost i jačala sloboda medija.
Prema riječima predsjednika Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Radomira Kračkovića, od usvajanja Deklaracije u Skoplju u Crnoj Gori je ostvaren napredak koji je direktan rezultat započete saradnje. Podsjetio je na inicijativu koju je SMCG podnio zajedno sa osam drugih organizacija koje se bave medijima u cilju izmjena Krivičnog zakonika. Izmjene ovog dokumenta prihvatile su i Skupština i Vlada, a na samom kraju prošle godine usvojene su izmjene kojima su povećane kazne za najteže slučajeve napada na novinare.
“Ono što nam je veoma važno je to da su poslanici jednoglasno usvojili ove izmjene čime su konačno pokazali visok nivo senzibiliteta za jedan od najvećih problema u medijskoj sferi. Duboka politička polarizacija i sada već politička blokada u Crnoj Gori tada se nije odrazila na ovo pitanje nego su sve partije bile jedinstvene da se nešto konkretno mora raditi”, naglasio je Kračković.
On je kazao da je SMCG ohrabren ovim rezultatom, ušao u proces izmjene medijskih zakona kao i u izradu prve Medijske strategije u Crnoj Gori koja treba da obezbijedi okvir za poboljšanje stanja u medijima ali i položaja novinara i medijskih radnika do 2026. Kračković je dodao da su planirane i izmjene krovnih medijskih zakona, ali da iako su nacrti ovih zakona završeni, još nije počela javna rasprava. Poručio je da će Sindikat medija nastaviti saradnju i direktne kontakte sa političarima kako bi zagovarao dalja poboljšanja medijskog zakonodavstva.
“Vjerujemo da su ovo stvari oko kojih se svi možemo okupiti jer je to neophodan preduslov za dalje jačanje slobode medija ali i profesionalnih standarda na kojima političari često insistiraju, naročito kada ih mediji kritikuju, pa čak i kad je to opravdano. Ovo je prilika da i sami doprinesu da imamo odgovorno i objektivno novinarstvo i vjerujemo da je zajedno nećemo propustiti”, zaključio je Kračković.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglasio je da novinari u BiH rade pod velikim političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pritiskom.
“U temelju bezbjednosnih pritisaka najčešće je mržnja kao najniži oblik ljudskog osjećanja. Ono što me raduje je podrška dijela parlamentaraca koji podržavaju konačno ideju da se u BiH donese zakon kojim će napad na novinare biti tretiran kao krivično djelo”, kazao je Divković.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne Skupštine BiH, Lazar Prodanović kazao je da je u BiH usvojena inicijativa gdje je zahtijevano od Vijeća ministara BiH da uputi u proceduru izmjene Krivičnog zakona u pogledu sankcionisanja napada na novinare.
“Trenutno očekujemo da će Vijeće ministara navedeni zakon uputiti u parlamentarnu proceduru”, kazao je Prodanović.
Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić podsjetio je da su se parlamentarci i novinari obavezali će zajedno raditi na poboljašnju medijske legislative da bi se doprinijelo medijskim slobodama i sigurnosti novinara u skladu sa EU integracijskim procesima. To bi, kako je rekao, trebalo da dovede do veće slobode izražavanja u našim zemljama.
“U ovom trenutku je primarno i veća bezbjednost novinara u svim zemljama zapadnog Balkana. Nažalost, u mnogim slučajevima su generatori mržnje prema novinarima političari. Mi to u Srbiji ističemo kao veliki problem jer nakon toga u javnosti se te stvari primaju zdravo za gotovo i bilježimo porast broja napada i pritisaka na novinare koje rade profesionalno svoj posao”, kazao je Bodrožić.
Poslanica i članica odbora za kulturu i informisanje Narodne skupštine Srbije Tatjana Manojlović istakla je da nema slobodnog društva bez slobodnih medija.
“Svijest o značaju sfere informisanja i medija nas je dovela na ovaj susret. Znajući sve to svi smo svjesni koji značaj mediji imaju i zato ih sa pravom mnogi smatraju još jednim važnim stubom vlasti. Nažalost, često taj značaj medija biva zlouptrijebljen te smo i o tome razgovarali na današnjem susretu”, kazala je Manojlović.
Predstavnik Udruženja novinara Makedonije Milan Spirovski zaključio je da su BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija pokazale proaktivan pristup za promjenu medijske regulative i to godinu dana nakon potpisivanja Deklaracije u Skoplju.
“Drago mi je da se na ovaj način na jednom regionalnom nivou sastajemo i nudimo konstruktivna rješenja kako bi poboljšali sav proces implementacije zakonodavstva”, poručio je Spirovski.
Planirano je da se u dijalog, u narednom periodu, pored Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, uključe i druge države regiona.
