Predlog budžeta za 2023. godinu, biće težak dvije milijarde 850 miliona eura, a nedostajaće 700 miliona, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović u emisiji “Okvir” na TVCG. On je istakao da će Predlog budžeta biti upućen parlamentu u ponedjeljak ili utorak.
Dajmanović je istakao da je insistirao da se ispoštuje zakonski rok za Predlog zakona budžeta za narednu godinu.
“Mi ćemo do utorka predati Predlog zakona Parlamentu, zajedno sa pratećom odlukom. Probaćemo čak i u ponedjeljak to da uradimo, jer prosto nema se vremena za odugovlačenje”, kazao je Damjanović.
On je istakao da je više puta u parlamentu rekao da neće biti lak zadatak da se kreira budžetski okvir za narednu godinu koji bi bio održiv, i koji negdje ne bi ugrozio one tamo naredne godine u odnosu na obaveze Crne Gore.
“Zamolio sam tada parlament da se uključi i kroz razgovor, i imali smo jedan takav razgovor”, naveo je Damjanović.
On je kazao da normalno u ovoj klimi i globalnih promjena, i neizvjesnosti, jasno je da to tangira i običnog građana i da svako ima potrebu i pravo da da svoj sud.
“Trudimo se da planiramo realan održiv budžetski okvir koji će u najvećoj mjeri zadovoljiti elemente čuvanja životnog standarda građana, podrške privredi odnosno stvaranje prostora da kroz rast privredne aktivnosti, kroz rast infrastrukturnih projekata koje moramo da pokrenemo, da dobijemo neku održivu stabilnost”, kazao je Damjanović.
Kada je u pitanju projektovanje budžeta za 2023. godinu, Damjanović je kazao da je da se radi o cifri oko dvije milijarde 850 miliona eura.
“Kada govorimo o budžetskim izdacima, negdje oko dvije i po milijarde uključujući nekih 300 i kusur miliona za otplatu duga, znači generalno će to da bude cifra na novou dvije milijarde 850 miliona eura” kazao je Damjanović.
On je naveo da će nedostajuća sredstva zavisiti od procenta od procjene depozita koje će imati 1. januara 2023. godine, a na te depozite će se nadovezati i okvir zaduženja kako bi imali ukupan iznos.
“Mjera zaduženja koju napravimo u ovoj tekućoj godini u novembru i decembru će biti mjera startnih depozita naredne godine. Na te startne depozite treba nadovezati iznos kredita i vjerovatno ćemo razgovarati oko nekih 700 miliona eura nedostajućih sredstava”, naveo je Damjanović.
On je naveo da od depozita zavisi koja će biti zaduženja.
“Deficit budžeta planiran za 2023. trudićemo se da bude na nivou najmanje pet procenata. Suština je da deficit ima neku opadajuću tendenciju kada govorimo o 2023. i 2024. godini”, kazao je Damjanović.
On je naveo da sve ovo što govori je najkonzervativnije, i da ostavimo prostor da se pozitivno iznenadimo.
Damjanović je istakao da je projektovani deficit 5 odsto BDP-a, a da će nedostajući novac biti obezbijeđen iz depozita i kreditnim zaduženjima, i istakao da ne treba po svaku cijenu bježati od saradnje sa MMF-om.
Stručnjak iz oblasti tržišta kapitala Oleg Filipović istakao je da manje-više posljednjih 30 godina isti princip formiranja budžeta.
“U zadnjih 30 godina mi ne vodimo računa o novim prihodima, pa se uvijek baziramo na zaduženjima i na pokrivanju prethodnih minusa”, naveo je Filipović.
On je istakao da smatra da imamo generalan problem, a to je nefunkcionalnost institucija u Crnoj Gori.
“Prije svega mislim na nefunkcionalnost monetarnog sistema u CG, i nefunkcionalnost tržišta kapitala potencijalnog tržišta novca u Crnoj Gori. Dok god ne uvedemo nešto novo mi ćemo se baviti klasičnim projekcijama”, kazao je Filipović.
On je istakao da od Centralne banke očekuje da radi svoj posao, koji ne radi u ovom trenutku.
“Centralna banka ima četiri funkcije. Prva je proizvodnja novca, druga je projekcija kamatnih stopa, znači kontrolisanje tržišta i kontrolisanje ponašanja banaka kroz projekcije kamatnih stopa, kontrola banaka i licenciranje. Od ove četiri funkcije u zadnje tri godine oni rade samo kontrolu banaka”, naveo je Filipović.
On je istakao da kada je u pitanju kredit koji je ministar Damjanović najavio juče po toj kamatnoj stopi pokazalo je da banke imaju mnogo jaču poziciju baš zahvaljujući nesistemizovanom sistemu.
“U ovom momentu nažalost banke kreiraju scenu, one su jedine koji imaju novac i tako se ponašaju. Ja poštujem stav banaka, a mi treba da prihvatimo realnost i da dođe do izmjene tog zakona i dođe do razvoja nekih drugih tržišta”, naveo je Filipović.
On je kazao da se mora izmijeniti Zakon o bankama.
“Moramo kontrolisati ponašanje na samom tržištu. Banke ne treba da imaju monopolistički položaj u državi, jer nemaju tržište koje bi im bilo konkurencija”, kazao je Filipović.
On je kazao da kada bi bilo kome u svijetu ponudili kamatne stope po kojoj oni ovdje prodaju novac, to bi izazvalo ozbiljne nemire.
