Crna Gora bi trebalo da preuzima dobre prakse od uređene države kao što je Luksemburg. Trebalo bi da njeguje svoju multikulturalnost i različitost i da ih tretira kao svoje prednosti, a ne nedostatke – kazao je Ramdedović i dodao da po svaku cijenu treba izbjegavati bilo koji podstrek nacionalizma i stvaranje stereotipa čime se doprinosi polarizaciji društva.
Očigledna politička nestabilnost i institucionalna blokada odražava veoma negativnu sliku o Crnoj Gori i može kontraproduktivno djelovati na odnos omladine prema otadžbini kako oni i doživljavaju Crnu Goru, a Luksemburg prihvataju kao domovinu, poručuje Munir Ramdedović, predsjednik Nacionalnog vijeća za strance u Vladi Luksemburga i navodi da u ovoj državi živi otprilike 16.000 građana porijeklom iz Crne Gore, a sličan je broj ljudi iz ostalih republika bivše SFRJ.
Ramdedović je u razgovoru za Pobjedu govorio o posebnostima života naših građana u Luksemburgu i prenio utiske sa nedavno održanog sastanka sa predsjednikom Vlade Luksemburga Gzavijeom Betelom. Istakao je da je sa premijerom imao vrlo sadržajan susret, na kojem je bilo riječi i o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori. Utisak premijera Betela, kako nam je prenio, je da je situacija u Crnoj Gori vrlo složena i zabrinjavajuća, imajući u vidu, između ostalog i nefunkcionalnost vitalnih državnih institucija.
Premijer Betel je tom prilikom izrazio začuđenost povodom nestabilnog političkog ambijenta u našoj zemlji kao i zabrinutost zbog neizvjesnosti u pogledu budućih dešavanja. Zaključili su da bi prijevremeni parlamentarni izbori bili najbolje i optimalno rješenje, kako bi se stabilizovala društveno-politička slika i deblokirale institucije države.
Negativna slika
Podsjećamo, Ramdedović je i vlasnik Inžinjerskog biroa i agencije za rješavanje administrativnih pitanja u Luksemburgu, bivši predsjednik Evropske dijaspore Crne Gore, osnivač i aktuelni direktor udruženja Kopetavija – Luksemburg – Crna Gora i predsjednik Fondacije „Čovjek ne umire – Ćamil Ramdedović“, koja je sprovela veliki broj projekata u vrijednosti više od pola miliona eura za razvoj Bihora i sjevera Crne Gore.
On je u svakodnevnoj komunikaciji sa vlastima Luksemburga, koje čvrsto zastupaju stav da je neophodno imati sluha za želje i potrebe stanovništva kako domaćih državljana tako i stranaca.
– Ponosan sam što sam uspio preko Vijeća da identifikujem brojne probleme koji podrazumijevaju i kompleksne administrativne procedure sa kojima se susreću svi stranci, a posebno oni van EU kojima pripadamo i mi iz Crne Gore. Nakon utvrđivanja problema, pristupa se njihovom rješavanju koje se inicira u saradnji sa Vladom Luksemburga – objašnjava Ramdedović.
Neke od aktivnosti i inicijativa koje Vijeće preduzima odnose se na izjednačavanje prava za sve strance i po pitanju boravka, rješavanja stambenog pitanja, prava političke angažovanosti, pristupa državnim institucijama, priznavanju diploma, rješavanje socijalnih pitanja, a sve u cilju što jače socijalne kohezije i širenja multikulturalnosti luksemburškog društva jer ova zemlja multikulturalnost doživljava kao veliko bogatstvo.
– Predstavljam interese svih stranaca u Luksemburgu i zalažem se za poboljšanje položaja svih njih, bez obzira na njihovo porijeklo. Međutim, svoje ideje sam bazirao na osnovu iskustva naročito ljudi sa Zapadnog Balkana s kojima sam u stalnom kontaktu – kazao je Ramdedović.
Po njegovim riječima, Crna Gora je posebna država u mnogim aspektima.
– Politički zvaničnici trebalo bi da djeluju u cilju ekonomskog, i turističkog razvoja, kako bi ona postala destinacija u koju turisti rado dolaze, a investitori rado ulažu. Bio bih vrlo srećan i zadovoljan kada bi se Crna Gora mnogo više isticala po svom prirodnom i turističkom potencijalu, održivom razvoju i povoljnom ekonomsko-socijalnom ambijentu, a ne kao što je trenutno slučaj, kao država u kojoj preovladavaju razmirice i institucionalne blokade usljed konstantnih političkih previranja – ističe Ramdedović.
Naglašava da je dijaspora sveprisutna u društveno-političkom životu Crne Gore, kroz različite oblike pomoći, prevashodno podržavajući zdrave i razvojne projekte u cilju valorizacije potencijala sjevera, ali i ostalih regiona.
– Crna Gora bi trebalo da preuzima dobre prakse od uređene države kao što je Luksemburg. Trebalo bi da njeguje svoju multikulturalnost i različitost i da ih tretira kao svoje prednosti, a ne nedostatke – kazao je Ramdedović i dodaje da po svaku cijenu treba izbjegavati bilo koji podstrek nacionalizma i stvaranje stereotipa i čime se doprinosi polarizaciji društva.
– Ovakve devijacije za posljedicu imaju širenje mržnje i bespotrebne konflikte, nesuglasice i razmirice među stanovništvom, što samo može da emituje negativnu sliku prema svim evropskim i evroatlantskim institucijama i međunarodnim partnerima – kazao je Ramdedović.
Nasuprot tome, kada su u pitanju statusne obaveze i odgovornosti stranaca, podsjeća da je Luksemburg ipak jedna od najrazvijenijih zemalja Evrope i svijeta, koja je vrlo stroga u slučaju neispunjavanja zadatih administrativnih obaveza, što može dovesti do negativnih posljedica i ugožavanja boravišnog statusa pojedinca.
– Međutim, naši građani se veoma brzo i dobro integrišu u sve sfere luksemburškog društva iako nije nimalo lako ako se zna da se ovdje svakodnevno koristi više jezika. Naša djeca govore, pored maternjeg, i engleski, njemački, francuski, luksemburški i portugalski jezik te stiču neprocjenjiva iskustva i znanja radeći u evropskim institucijama. Ponoviću da je na vlastima Crne Gore da nađe načina i valorizuje taj potencijal koji može imati ključnu ulogu u procesu priključivanja naše zemlje evropskim institucijama. Naša djeca, iako žive na zapadu, jako su privržena svojoj državi Crnoj Gori i dijaspora želi da oni nastave da se i dalje približavaju svojoj zemlji – poručuje Ramdedović.
U nastavku razgovora, Ramdedović govori i o ostalim poteškoćama koje mogu imati negativne reperkusije na prilagođavanje građana u Luksemburgu.
– Visoki troškovi života, pogotovo cijene nekretnina, vrlo često nezainteresovanost za učešće u socijalnom i društvenom životu, određeni stereotipi kao što su težnja za brzim uspjehom i sticanjem bogatstva, samo su neke od karakteristika koje očekuju strance pa i naše građane prilikom dolaska u Luksemburg – ističe Ramdedović dodajući da Nacionalno vijeće za strance djeluje kao posrednik između stranaca i nosilaca vlasti kako bi pronašli rješenje.
Navodi nevjerovatan podatak da u Luksemburgu, dakle zemlji sa najvišim standardom u Evropi pa čak i u svijetu, mnoge obaveze servisira država umnogome olakšavajući život građanima kao na primjer besplatan prevoz u svim javnim transportima uključujući i pogranične gradove je možda jedina država u svijetu koja je obezbijedila taj servis svojim građanima koji žive ili rade u Luksemburgu. Međutim, u pitanju je obostran odnos gdje država brine o svojim stanovnicima, ali i oni sa svoje strane patriotizam iskazuju senzibilnim odnosom prema državi i njenim resursima.
DOMAĆI DRŽAVLJANI I STRANCI
Pominje važnu informaciju koja je korisna našim građanima da je stupio novi zakon u Luksemburgu kojim je normirano da osim domaćih državljana i stranci mogu ostvariti tzv. djelimično biračko pravo u ovoj zemlji, a istovremeno zadržati crnogorsko državljanstvo.
– U suštini, predviđa mogućnost glasanja na opštinskim izborima, na dobrovoljnoj osnovi. Svi strani državljani koji se upišu u birački spisak za opštinske izbore u Luksemburgu, zadržavaju pravo glasanja u državama porijekla. Napomenuo bih da stranci porijeklom iz trećih zemalja i ostalih članica EU nemaju pravo glasa na parlamentarnim izborima u Luksemburgu – objašnjava Ramdedović.
Za sada, kako dodaje, Nacionalno vijeće nije iniciralo niti je bilo kontaktirano za ostvarivanje određene vrste saradnje sa sličnim tijelima u susjednim državama.
– Vaše pitanje me je motivisalo da u skorijoj budućnosti pokrenem odgovarajuću inicijativu za uspostavljanje saradnje sa zemljama u okruženju u cilju razvijanja zajedničkih projekata koji bi valorizovali ekonomske i stručne potencijale naše dijaspore – poručuje Ramdedović koji se ponosi što je porijeklom sa Bihora.
– Prirodno bogatstvo biodiverziteta, kulturno-istorijske vrijednosti, kultura življenja i velika mogućnost proizvodnje zdrave hrane i ljekovitog bilja, čini Bihor jedinstvenom, izuzetno privlačnom destinacijom, kako za planinski turizam tako i za prirodno-investicioni potencijal koji posjeduje region Gornjeg Bihora koji nije još uvijek dobro istražen, a koji ima idealne resurse da postane ekološka oaza – poručio je na kraju Ramdedović.
