Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Očuvanje vlastitog identiteta, jezika, kulture i običaja Bošnjaka predstavićemo kroz prizmu, Zavičajnog kluba ,,Bihor” krot XII Dane Bošnjačke kulture koji su održani 9-10 decembra 2022. godine u Rumelangu.
U ovoj kulturnoj razglednici iz Luksemburga zabilježio sam samo jedan dio životnih priča nekih od najistaknutih aktivista samog kluba koji su u Luksemburgu postali značajni privrednici, visoki članovi gradske uprave, ministarstava, političkih partija ali i samog društva. Njihove životne ispovijesti i priče nose sa sobom ljubav i gorčinu, život i borbu, želje i očekivanja, nadu i strah. Poznati po svom aktivnizmu i brojnim humanim akcijama predstavljaju jedno od najupsješnij društva naših iseljenika van svoje matice. Ljubav prema Crnoj Gori, rodnom Bihoru, ali i sjeveru Crne Gore pratila ih je i nosila kroz sve nedaće i oluje različitih istorijskih i životnih razdoblja. Kad god treba oni su tu za sve nas, zato i Crna Gora treba da kroz jak sistem svojih institucija bude njima posvećena na pravi način jer oni to zaslužuju. Izgradili su svojim teškim radom ime i ugled koje je na ponos nama u Crnoj Gori, Luksemburgu ali i čitavoj Evropi.
Ovogodišnji XII Dani Bošnjačke kulture održani su u znaku promocije Antologije proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore. U ovogodišnjim programu učestvovala su neka od najistaknjutih imena književne i kulturne scene i to: Prof. dr Sofija Kalezić, mr Misera Suljić-Sijarić, Selva Ramčilović-Šabotić, Nathalie Revnaux, prof Hanifa Halilović-Krasnić, Resmija Šutković-Ajdarpašić, Prof. dr Draško Došljak, Faiz Softić, Remzija Hajdarpašić, Braho Adrović, Božidar Proročić, Mirsad Rastoder, Tom Nisse, Dijana Tiganj, Petar Đuričković, KUD Evropa, KUD ZK Bihor, Saladin-Dino Burdžović, Amila Pačariz, dok je izvođač narodnih pjesama i sevdalinki bio Elmir Ramović uz muzičku pratnju Seada-Seja Muslića.
U petak 9 decembra za sve goste i učesnike bila je u znak dobrodošlice pripremljena svečana radna večera i razgovor sa učesnicima o 40-tom broju revije ,,Bihor.” Revija ,,Bihor” predsatavlja jedno od rijetkih glasila naše dijaspore koje uz izuzetan broj saradnika radi na očuvanju i jačanju identiteta i kulture Bošnjaka njegujući ljepotu izvornog maternjeg jezika ali i brojnih tema od značaja za samu dijasporu. Vrlo agilni Edin Latić predsjednik Zavičajnog kluba ,,Bihor” je srdačno pozdravio sve goste ovogodišnje manifestacije govoreći da je kultura samo jedan od puteva na kojima smo bliži i draži jedni drugima. Revija ,,Bihor” predstavlja naše ogledalo istorije, kulture, jezika i identiteta kojeg želimo da sačuvamo kod naših iseljenika njegujući kulturu dijaloga a podstičući posebno mlade na očuvanju naših autohtonih vrijednosti. Mirsad Rastoder novinar i publicista na svečanoj večeri povodom vrijednog jubileja revije ,,Bihor” je izjavio: ,,Večeras smo se okupili da se sjetimo samih početaka naše revije koja je zaživjela kao reprezent naše dijaspore. Nikada nije bilo lako i nikada neće ni biti ali iako su vaši putevi muhadžirski-iseljenički bili teški vi ste uspjeli da kroz samu reviju utkate onaj najljepši dio sebe bilo u priči, reportaži, pripovjedanju ili istoriji čuvajući duh i amanet ne samo naših predaka već i nekih od najvećih imena kulture Bošnjaka.
Istaknuti privrednik i inžinjer Remzija Hajdarpašić u svom obraćanju prisutnima je rekao: ,,Dragi i uvaženi gosti i prijatelj, večeras smo ovdje svi zajedno da podijelimo radost zbog 40-tog broja naše revije ,,Bihor” sve ove godine bez obzira na izazove o društveno-političke promjene znali smo ko smo i što smo uvjek smo bili jedni uz druge i jedni za druge i ovdje u Luksemburgu ali i za sve naše prijatelje u Crnoj Gori. Pisana riječ koju ostavljama na stranicama naše revije nek bude jedan od djelova slagalice koju zovemo život. Čuvajući riječ čuvamo i sve ono što nas sve vezuje i krasi. ”
Istaknuti bošnjački i crnogorski književnik, humanista i filkantrop Faiz Softić u svom obraćanju između ostalog kaže: ,,Uvažene dame i gospodo poštovani prijatelji. Večeras je lijepo vidjeti da smo ovdje svi večeras zajedno da slavimo jedan od vrijednih datuma naše revije 40-ti broj. Trebalo je mnogo volje rada i entuzijazma čitave redakcije da revija ,,Bihor” bude i postane ponos naše dijaspore kako bi sačuvali od zaborava našu zajednicu sve ono što nas čini posebnim u kulturi, književnosti običajima. Ponosan sam na sve ono što godinama radimo i što ćemo u budućnosti raditit i što ćemo i dalje bliti glas Bošnjaka na najljepši i najreprezentativnji način.”
Subota 10. decembra 2022. godine bila je predviđena za okupljanje svih gostiju i članova ZK ,,Bihor” u prostorijama kluba. U 13 časova je predstavljana tradicionalna ,,Bihorska sofra” gdje su posluženi i predstavljeni kulinarski specijaliteti rodnog kraja, kako bi se dočarala atmosfera gostoprimstva prema svim musafirima (gostima) koja je krasila Bihorce i Boišnjake uvjek kroz istoriju. Jednog neumornog neimara nikako ne smijem preskočiti to je Ernad-Ero Muhović koji se zajedno sa svima trudio da bude dobar domaćin. Uz brojne ukuse rodnog kraja i razgovor (muhabet) uz kafu, ratluk, baklavu i urmašicu evociranu se najljepše uspomene na rodni kraj koji je daleko ali uvjek u srcu i mislima. Ernad-Ero Muhović je onaj gorštak iz Trpeza koji je sa sobom u daleki svijet ponio najljepše osobine rodnog kraja no o njemu u nekom od nastavka napisaću više.
U 16 časova istog dana u Centru za kulturu Grand-Rue, Rumelanž počeo je program sa pjesmom u izvođenju Elmira Ramovića, nakon njegovog nastupa KUD ZK Bihor i KUD Evropa su uz izvođenje divnih koreografija predstavili izvorne igre i pjesme iz Bihorskog kraja, čime su na najljepši način predstavili bogato kulturno nasljeđe. Hamdija Rastoder moderator programa najavio je uvodnu riječ predsjednika Zvičajnog kluba ,,Bihor” Edina Ltića. Edin Latić je pozdravljajući prisutne goste i gradonačelnika Rumelanža Henri Hajnea otvarajući festival istakao: ,,Danas smo se svi zajedno okupili da nastavimo jednu od lijepih tradicija našeg festivala. Sa našim dragim gostima istaknutim poslenicima kulture našom dijasporom, kroz poeziju, prozu foklorno stvaralaštvo pokazujemo naš odnos prema kulturi. Ovogodišnji festival je posvećen našim majkama, kćerkama, suprugama kroz samu formu Antologije proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore koju je priredila Sofija Kalezić. Ta pripovjedačka nit pokazuje snagu intelekta koja krasi i ovu dragocjenu knjigu. ” Pročitano je i pozdravno pismo predsjednika opštine Petnjica Samira Agovića, koji je pozdravio i čestitao otvaranje festivala i doprinos koji mnogi Bihorci daju kulturi, privredi, obrazovanju sa iskrenom željom ali i podrškom da i dalje budu jedni od najljepših reprezenata i ambasadora rodnog kraja za koji su duboko vezani.
Moderator večeri Hamdija Rastoder pozvao je sve prisutne da kupe panoramu savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore, ,,Lirski zinet” koju su priredili Božidar Proročić i Dijana Tiganj jer cjelokupan prihod od prodate knjige koji je te večeri iznosio 300 eura autori su poklonili djeci sa smetnjama u razvoju u Plavu. Mirsad Rastoder istaknuti novinar i publicista je govorio o značaju festivala u zavičaju i dijaspori posjetivši na sve one bošnjačke velikane koji su gradili i dalje grade kulturu. Nekadašnji predsjednik ZK ,,Bihor” Esko Halilović uspješni preduzetnik i privrednik se osvrnuo na ZK ,,Bihor” kroz vrijeme istakavši: ,,Naše majke kad god bi nas ispraćale sa suzom u oku ka novim počecima uvjek bi nam govorile đe god da ste držite se zajedno. Poučen tim i ja i brojni naši iseljenici gledali smo da se okupljamo i držimo zajedno da se okupljamo družimo razgovaramo pomažemo jedni druge. Iz takve potrebe nastao je i naš zavičajni klub koji čini jednu svijetlu luču oko koje se svi zajedno okupljamo kako na njenim počecima tako i dan danas i nek traje i živi naš klub kao i naše sveto ime Bihora. ”
U 17 časova je počela promocija Antologije proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore, Prof. dr Sofije Kalezić o značaju jedne ovakve knjige govorile su autorke zastupljene u samoj knjizi i to: Misera Suljić-Sijarić, Selva Šabotić-Ramčilović, Resmija Šutković-Ajdarpašić, Dijana Tiganj. Dok je sa autorkom razgovor vodila: prof Hanifa Halilović-Krasnić a Petar Đuričković čitao izvode iz recenzije.
U 18 časova poznati kulturolog i lingvista Prof. dr Draško Došljak je imao uvodnu riječ o istaknutim autorima porijeklom iz Bihora sa osvrtom na zbirku poezije istaknutog bošnjačkog i crnogorskog književnika Braha Adrovića ,,Vrzino kolo.” Profesor Draško Došljak je istakao ulogu i značaj pisaca sa prostora Bihora, posebno skrećući pažnju na autore i djela koji su ostavili trajni pečat u našoj ali i kulturi Evrope. Poseban osvrt je napravljan na knjigu Braha Adrovića koja predstavlja jednu od kruna poetskog stvaralaštva književnika čiji je ukupan doprinos kulturi itekako značajan, dragocjen i poseban. Nakon završene promocije započeo je pjesnički karavan u kom su učešće uzeli: Dijana Tiganj, Božidar Proročić, Braho Adrović, Mirsad Rastoder, Faiz Softić, Saladin-Dino Burdžović, Nathalie Revnoux, Tom Nisse, Misera Sujić-Sijarić uz muzičku pratnju Seada-Seja Muslića. Na samom kraju večeri uz igre, pjesme i koreografije KUD ZK Bihor i KUD Evropa zatvoren je festival. Jedan od osnivača i neumornih protagonista ali i prvih predsjednika ZK Bihor Ruždija Kočan je na kraju večeri izjavio: ,,Drago mi je što je ideja koju smo zajedno započeli zaživjela na najljepši način. Trebale su godine rada da izgradimo naše društvo da širimo kulturne granice i vidike. Danas je ZK ,,Bihor” primjer i nama i drugima kako se voli ne samo rodni kraj i korijeni već kako se njeguje onaj naljepši dio naše istorije, tradicije, kulture i identiteta. Zato vam svima želim da u svim narednim godinama budete dio ove priče koja ima svoj istorijski smisao i značaj. ”
Predsjednik ZK ,,Bihor” Edin Latić je svima učesnicima poklonio po buket ruža. Ono što je itekako važno istaći je prisustvo gradonačelnika Rumelanža Henri Hajnea koji je u znak podrške zajednici koja je dala velki doprinos Luksemburgu ispratio čitav festival veoma budno prateći sve programe.
Na samom kraju veoma je važno istaći da neumorni poslenik kulture književnik Faiz Softić je dao svoj puni doprinos da organizacija festivala odabir gostiju i učesnika i posvećenost njima bude na visookom novou. Pored njega u narednim danima predastaviću brojne druge značajne Bošnjake i Bošnjakinje koji čine okosnicu ,,ZK Bihor” ali i društvenog, privrednog, kulturnog i političkog života Luksemburga.
