Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Bošnjaci širom Crne Gore, BiH, Sandžaka, Evrope i svijeta sjutra proslavljaju 28. septembar Dan Bošnjaka. Godine 1993. na sjednici Svebošnjačkog sabora u Sarajevu je usvojena Deklaracija o vraćanju istorijskog nacionalnog imena Bošnjak, umjesto dotadašnjeg etničkog naziva musliman. Ovaj datum se od tada proslavlja i obilježava kao “Dan Bošnjaka” Kroz dugu, dragocjenu ali često i neizvjesnu i tragičnu istoriju i prošlost nalazili ste se na brojnim putevima životnim i istorijskim prekretnicama i stradanjima. Nije bilo lako opstati sačuvati svoj jezički, književni, nacionalni i vjerski identitet. Ipak i to ste uspjli jer ste iz svojih redova dali neke od najvećih i najznačajnih Vaših sinova intelektulaca, boraca, književnika, političara, doktora koji su duboko bili svjesni svog nacionalnog imena i identiteta. Iako mi na prostorima Zapadnog Balkana nismo očigledno ništa naučili iz prethodnih decenijama. Jer je politika bila koja se vodila bila usmjerena ka sintagmi ,,krvi i tla“ đe je jedino bilo važno osvajati, asimilovati, ubijati. Iza takve politike rata krili su se velikosrpski nacionalisti različitih ratno-političkih opcija i krvavih boja.
Vi draga Braćo Bošnjaci u kulturi i istoriji Crne Gore ostavili ste i ispisali najljepše i najvće stranice književnosti i kulturno-istorijskih spomenika koji krase našu državu. Po vašim dobročinstvima i dobričinstvima koje vaša dijaspora pruža Crnoj Gori vaša su djela i humanost najljepši primjeri neimara posvećenih drugima. Volio bih da va si drugi doživljavaju kao i ja i da vam čestitaju na isti način. Jer što bi Crna Gora bila bez Bošnjaka bez recimo jednog; Veličanstvenog Ćamila Sijarića, Huseina Bašića, Alije Džogovića, Zaima Azemovića, Zuvdije Hodžića, Faiza Softića, Safeta Sijarića, Kemala Musića Safeta Hadrovića- Vrbičkog, Braha Adrovića i brojnih drugih koji su nam napisali i ostavili najljepša i trajna djela u književnosti i kulturi. Ispisana arhaičnim, maternjim (bosanskim) jezikom. Važno je da sačuvamo zajedno najljepše i najvrijednije stranice vaše ali i naše zajedničke književnosti jer jedino je to ono po čemu će nas prepoznavati u Evropi i svijetu. Riječ ona živa, lijepa, tečna kao rijeke Lim i Ibar na čijim ste obalama stasavali i odrastali. Riječ ona koja se svojom ljepotom razlivala sa Prokletija, Štedima, Bihora, Hajle, Čakora riječ koja se poput Plavskog i Hridskog jezera razlivala u hiljadu boja i gorskih očiju i tako otišla u svijet da svjedoči o ljepoti pisane riječi.
Zato draga braćo Bošnjaci i sestre Bošnjakinje:
,, Neka vam današnji Dan i praznik Bošnjaka bude jedan od najljepših puteva đe će te sačuvati vaš jezik, književnost, identitet i put u jednu ljepšu budućnost. Nek nas naše zajedničke zastave spajaju poštujući i uvažavajući identitet i integritet i jednih i drugih.
Draga braćo Bošnjaci neka vaš častan odnos prema Mojoj i državi svih nas Crnoj Gori bude najljepši Primjer suživota, multikulture i poštovanja.
Vi ste jedan od simbola jednog ljepšeg društva jedne ljepše Crne Gore. Vaš dan je još jedan dokaz da postojite.
Pred vama je veliki EMANET da istrajete.“
Neka uzvišeni Gospodar svih svjetova čuva sve Bošnjake i dobre insane-ljude i narode! Ja vam u znak vašeg praznika poklanjam pjesmu BOŠNJAK je to iz moje zbirke u pripremi ,,Okovi i lanci.“
BOŠNJAK
Ophrvan svojom težnjom
da bude prihvaćen
u Evropi koja glumi demokratiju
Bosna na putu između
istoka i zapada
šeher Sarajevo mami me
da mu se vratim
kafa i ratluk
mirišu mi
a ja sam u tuđini
meni stranoj i dalekoj
preživio sam progon
strahote rata
granate i okupatorske vojske
i danas se pitam zašto
nam je sudbina takva
da smo uvjek nečija meta
mi koji smo
svakog gosta
musafirom zvali
i komad pogače i pite
sa njim dijelili
na sofri
BOŠNJAK IME JE TO
mnogo je pitanja
na koja odgovor nemam
ponekad okrećem
brojanicu za godinu svaku
i kroz molitvu kažem
Ako Bog da Bosna je JEDNA I JEDINA
