Arhitektonski projekat Rožajca Eldina Babića među najboljima u svijetu

Projekat tridesetogodišnjeg Rožajca Eldina Babića koji nosi naziv „Fuzija“ našao se u finalu međunarodnog arhitektonskog konkursa “Kuća budućnosti u Dubaiju”, na kojem su učestvovali arhitekti i dizajneri iz 124 države svijeta.

Eldin je bio najbolji student na Arhitektonskom fakultetu u Istanbulu a nagrađen je i za najbolju master tezu u Luksemburgu koja opisuje mogućnost revitalizacije i urbane regeneracije nekadašnje fabrike „Gornji Ibar“.

Eldin nije krio zadovoljstvo zbog uspjeha koji je, u svojoj struci, postigao na svjetskom nivou. U razgovoru za Radio televiziju Rožaje otkriva da će praktičnim znanjem koje je stekao u toku studiranja i rada u Luksemburgu doprinijeti i razvoju rodnog grada.

RTR: Eldine, možete li nam ukratko opisati Vaš put obrazovanja?

Eldin Babić: Rođen sam i odrastao u Rožajama gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Svoje putovanje u potrazi za znanjem nastavio sam u Istanbulu, na Univerzitetu “Mimar Sinan” –  Arhitektonski fakultet, gdje sam dobio nagradu za najboljeg studenta. Master studije nastavio sam u Luksemburgu, na Univerzitetu Luksemburg – Fakultet arhitekture i evropskog urbanizma, gdje sam takođe dobio nagradu za najbolju master tezu arhitektonskog fakulteta. Trenutno živim i radim u Luksemburgu, u arhitektonskom birou ODA Architects kao glavni arhitekta na izradi idejnih projektnih rješenja.

RTR: Otkrijte nam suštinsku ideju projekta „Fuzija“. Na kojim elenentima Vam je bio fokus prilikom izrade konkursnog rješenja kuće budućnosti u Dubaiju?

Eldin Babić: Vlada Dubaija je pokrenula međunarodni arhitektonski konkurs “Kuća budućnosti u Dubaiju” koji je okupio pozvane arhitekte i dizajnere iz cijelog svijeta kako bi dizajnirali pristupačnu, samoodrživu, revolucionarnu, inovativnu i estetski ugodnu kuću prilagođenu potrebama modernih Emirata. Poseban akcenat stavljen je na samoodrživost i uklapanje u lokalni kontekst samog objekta, tj. prilagođavanje kuće lokalnoj kulturi i potrebama.

Moje konkursno rješenje polazi od razumijevanja lokalnih arhitektonskih karakteristika i socio-kulturoloških aspekata društva, klimatskih uslova, kao i potreba i životnih navika lokalnog stanovništva. Imajući na umu činjenicu da kuća oblikuje ponašanje pojedinca, utiče na kvalitet života i unapređuje međuljudske odnose, potrebno je pažljivo donositi odluke prilikom planiranja i dizajniranja objekta. Stoga, moje idejno rješenje stavlja čovjeka i njegove potrebe u prvi plan, koje dalje oblikuju proces izrade samog projekta. Inspiracija forme dolazi od lokalnih arhitektonskih elemenata, tzv. Berjeeli ili Vjetrohvata koji su široko rasprostranjeni u tradicionalnom urbanom pejzažu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Vjetrohvati su primarno korišteni za ventilaciju objekata, međutim, sa razvojem uređaja za klimatizaciju oni su izgubili svoju primarnu funkciju pa su tako ostali krasiti urbani identitet Dubaija.Revizijom i revitalizacijom ovog arhitektonskog elementa, prevodeći ga u modernu arhitektonsku formu, želio sam kuću budućnosti uklopiti u lokalni kontekst.

Jos jedna od karakteristika tradicionalne kuće Emirata jeste i postojanje centralnog dvorišta koje je korišteno kao mjesto okupljanja, gdje se uglavnom nalazio “divan” i zelenilo koje je štitilo od vrućina.

Inspirisan ovom prostornom organizacijom, moj projekat predlaže da se revidira klasični način planiranja kuće u Dubaiju i da se bazira na tradicionalnim principima, prilagođeni modernim potrebama. Pa tako, centralna bašta ponovo dobija glavnu ulogu i postaje mjesto interakcije, tako sto su sve prostorije vezane za nju i imaju direktan pristup, takođe, neki od tradicionalnih elemenata poput “medžlisa” su pozicioniranu unutar centralne baste. Samoodrživost projekta ogleda se u upotrebi ekoloških materijala, kao i tehnike 3D štampanja zidova. Sa ciljem smanjenja štetnog uticaja na životnu okolinu, umjesto konvencionalnih materijala za gradnju, poput armiranog betona, cementa itd. korišteni su lokalno dostupni materijali, tj. zidovi od konopljinog betona, sastavljeni od vlakana konoplje, krečnjačkog praha i vode. Sa obzirom da klimu u Dubaiju karakterišu visoka temperatura tokom cijele godine, jedan od imperativa projektnog zadatka jeste i predlaganje adekvatnog rješenja za smanjenje uticaja visoke temperature na objekat, kao i smanjenje potrebe za vjestačkom klimatizacijom objekta. Stoga, projektom je predložen samoodrživi princip pročisčavanja otpadnih voda, koja se uz pomoć tehnologije kontrole protoka vode distribuira u centralnu baštu i zeleni krov, samim tim pružajući dovoljnu količinu vode za navodnjavanje zelenih površina koje imaju za cilj kontrolu temperature i redukciju potrošnje energije.

Projekat takođe omogućava visoki stepen autonomije kada je u pitanju potrošnja električne energije, potrošnja vode, kao i kontrolu klimatskih uslova. Na taj način se poboljšava kvalitet života i pospješuje životni standard.

RTR: Pred Vama je očigledno uspješan radni angažman u inostranstvu. Da li planirate da djelujete i u rodnom kraju?

Eldin Babić: Želim svojim znanjem i iskustvom da pomognem našem gradu u pronalasku održivog rješenja urbane regeneracije, pa tako planiram da uskoro pokrenem projekat koji će nositi naziv Rethink Rožaje u kojem ću, u kolaboraciji sa lokalnim arhitektama i dizajnerima, pružati idejna rješenja za različite izazove u našem gradu, koje mogu poslužiti kao podstrek i polazna tačka budućih promjena. U svom master radu, obradio sam temu revitalizacije i urbane regeneracije nekadašnje fabrike za preradu drveta „Gornji Ibar“. Tu sam istakao važnost same fabrike i potencijal koji i dalje nosi, a koji se, pravim odlukama, može iskoristiti za urbano i ekonomsko ozdravljenje Rožaja.

RTR: Na koje načine mladi ljudi sa bogatim stručnim referencama mogu doprinijeti unapređenju životnih uslova u Rožajama?

Eldin Babić: Rožaje je naš grad, grad radnih i talentovanih ljudi. Smatram da rožajski narod i omladina zaslužuju bolje uslove života i rada, bolji urbani ambijent i priliku za kvalitetniji i prosperitetniji život. Stoga, smatram da mladi ljudi, bez obzira na činjenicu da li su fizički prisutni u Rožajama, mogu izuzetno pomoći u stvaranju novih prilika i ideja koje mogu biti od koristi svima nama.

Ukoliko bi lokalna samouprava, u saradnji sa mladim i talentovanim ljudima, tražila rješenje i ideje za rješavanje različitih problema sa kojima se nas grad suočava, smatram da bismo zajedno mogli postaviti temelje za prosperitetniju budućnost.