Piše: Veljko Đukanović, profesor književnosti
Kao profesor književnosti, lektorišući knjige, autorske tekstove i poglede Božidara Proročića,
književnika i publiciste, ali i boraveći s njim na različitim kulturnim manifestacijama, pažljivo sam
zapisivao i snimao sve što je on rekao o Bošnjacima. Smatram da je vrijedno da makar dio tih
zapisa bude publikovan kako bi se predstavio njegov doprinos ovom itekako dragocjenom narodu.
Sve što se ne zapiše kao da nije ni rečeno.
Brižljivo sam sakupljao i bilježio samo dio onoga što je on izgovorio o Bošnjacima s nadom da će ti zapisi služiti kao trajni izvor znanja za buduće
generacije.
Proročićevi uvidi i refleksije pružaju duboko razumijevanje kulturnog, istorijskog i duhovnog nasleđa Bošnjaka, ističući njihovu snagu, hrabrost i nepokolebljivost u suočavanju sa izazovima
vremena.
Ovi zapisi nisu samo dokumenti vremena, već i mostovi koji povezuju prošlost, sadašnjost
i budućnost, omogućavajući nam da bolje razumijemo i cijenimo vrijednosti koje Bošnjaci nose
kroz vjekove.
U svijetlu njegovih riječi, nadam se da ćemo svi pronaći svijetli primjer da čuvamo i
njegujemo našu zajedničku multikulturnu baštinu.
Hvali Crnoj Gori ljudi poput Božidara Proročića, čija prisutnost unosi riječi snage i topline.
Njegova predanost književnosti i publicistici, kao i neumorna borba za očuvanje identiteta i kulture
Bošnjaka, čine ga neprocjenjivim dijelom našeg društva.
Proročić je svojim radom, riječima i djelima uspio da ujedini različite generacije, podstičući ih da se ponose svojim porijeklom i da vrednuju svoje nasleđe. Mnogo što šta i meni je promaklo da zapišem, jer su njegova mudrost i uvidi bili neiscrpni, ali i ovaj dio najbolje odslikava njegovu snažnu ličnost, harizmu i borbu za Bošnjake.
Proročić je svetionik nade u vremenima nesigurnosti a njegovi citati i djela su trajni podsetnik na važnost ljubavi prema manjebrojnim narodima koje on uvijek sa ponosom naziva braćom.
Njegova riječ je poput mosta koji spaja prošlost i budućnost, omogućavajući manjebrojnim
narodima da se oslone na sopstvene korijene dok hrabro koračaju naprijed.
Njegova posvećenost pravdi, istini i toleranciji ostavlja neizbrisiv trag na sve nas koji imamo privilegiju da ga poznajemo i slušamo.
Božidar Proročić nije samo pisac i publicista; bio je i borac za prava Bošnjaka i drugih manjebrojnih naroda čuvar njihove tradicije i kulture i podstrek svima koji teže boljem i pravednijem društvu.
„Bošnjaci, su narod čije srce kuca u ritmu bosanskog duha, predstavljaju sintezu kulturnog nasleđa i
prirodne ljepote svoje Bosne. Njihova istorija, bogata slojevima različitih uticaja, stvara
kompleksnu arabesku identiteta koji nadilazi prostorno-vremenske okvire.
U svakom Bošnjaku odzvanja melodična simfonija tolerancije, hrabrosti i nepokolebljivosti, koja je utkana u bit njihovog postojanja.“
„U filozofskom razmatranju identiteta Bošnjaka, neminovno se suočavamo sa pitanjem kako jedan
narod može sačuvati svoju suštinu kroz vjekove turbulentnih i krvavih promjena.
Bošnjaci su dokaz da je moguće zadržati duhovnu autentičnost dok se prilagođavaš novim okolnostima.
Njihova sposobnost da sintetizuju različite kulture i religije u jedinstven sklad svejdoči o dubokom
razumijevanju i poštovanju ljudske različitosti.“
„Bošnjaci, tiho stojeći na raskršću istoka i zapada, predstavljaju most koji spaja različite civilizacije.
Njihova istorija, ispunjena iskušenjima, stradanja i na kraju ipak pobjedama, odražava neumorno
traganje za mirom i pravdom. Filozofska refleksija o Bošnjacima otkriva narod koji razumije da je
snaga u jedinstvu a ne u podjelama, kao i da prava sloboda dolazi kroz poštovanje drugog i
drugačijeg.“
„Kontemplirajući o duhovnosti Bošnjaka, dolazimo do spoznaje da je njihova vjera više od puke
religijske pripadnosti; to je način života, moralni kompas koji vodi kroz tamne doline istorije.
Njihova posvećenost miru, pravdi i suživotu odjekuje kao univerzalna poruka koja nadilazi granice
vremena i prostora.“
„Bošnjaci, kao narod, personifikuju koncept kulturne simbioze, đe različiti elementi koegzistiraju u
harmoniji, stvarajući nešto veće od zbira svojih djelova. Njihova kultura, bogata i raznovrsna, pruža
nam dragocjen uvid u mogućnost suživota u svijetu punom različitosti. U filozofskom smislu,
Bošnjaci predstavljaju svetionik nade i tolerancije, pokazujući nam put ka zajedničkoj budućnosti
utemeljenoj na razumijevanju i ljubavi.“
Ćamil Sijarić
„Ćamil Sijarić, majstor riječi i pripovedač bošnjačkog duha, svojim djelima oslikava bogatstvo
narodnog života i kulture. Kroz njegove priče, duboko uronjene u balkansku tradiciju, provlači se
filozofska potraga za identitetom i smislom. Njegova djela ne samo da oživljavaju prošlost već i
povezuju generacije, čuvajući kulturno nasleđe i duh jednog naroda. Sijarić kroz likove i događaje
iz Bihora donosi autentične slike svakodnevnog života, običaja i verovanja, čineći ih univerzalnim
simbolima ljudske egzistencije.“
Mak Dizdar
„Mak Dizdar, pjesnik drevnih stećaka, svojim stihovima dotiče same korijene bošnjačke duhovnosti
i istorije. Njegova poezija, protkana filozofskim promišljanjima o ljudskoj prolaznosti i besmrtnosti,
predstavlja kulturni most između prošlosti i sadašnjosti. Dizdarovi verzi su svetionik identiteta,
podsećajući nas na bogatu baštinu i duhovnu snagu Bošnjaka.“
Zaim Azemović
„Zaim Azemović, posvećeni hroničar bošnjačkog naroda, svojim radom stvarao je dragocjen
mozaik kulturnog i istorijskog identiteta. Njegova djela odišu filozofskim refleksijama o suštini
ljudskog postojanja i kulturne pripadnosti. Azemovićeva posvećenost dokumentovanju i očuvanju
bošnjačke tradicije čini ga stubom kolektivnog pamćenja i kulturnog ponosa ne samo Rožaja već i
Crne Gore i Sandžaka.“
Meša Selimović
„Meša Selimović, velikan bošnjačke i jugoslovenske književnosti, svojim romanima istražuje
dubine ljudske duše i moralne dileme. Njegova filozofska promišljanja o životu, slobodi i sudbini su
univerzalna, dok istovremeno zadržavaju snažan pečat bošnjačkog kulturnog identiteta.
Selimovićeva djela su trajni simbol borbe za individualnu i kolektivnu autentičnost.“
Ismet Rebronja
„Ismet Rebronja, vrsni književnik i čuvar bošnjačkog jezika i tradicije, svojim radovima prenosi
bogatstvo narodnog izraza i kulturne svijesti. Njegova djela, duboko ukorijenjena u filozofiji
svakodnevnog života i identiteta, odražavaju suštinsku vezu između čovjeka i njegove kulturne
baštine. Rebronjin književni opus je neprocjenjivo blago bošnjačke kulture i tradicije.“
Husein Bašić
„Husein Bašić, književni bard bošnjačkog naroda, kroz svoje djela i sintagmu ,,Krivi bez krivice“
otkriva duboku tragediju i nepravdu koja pogađa pojedinca i zajednicu. Njegova proza, bogata
filozofskim refleksijama o ljudskoj prirodi i društvenim normama, prodire u srž pitanja identiteta i
moralnosti. Bašić svojim pisanjem stvara univerzalni krik protiv nepravde, osvjetljavajući put ka
razumijevanju i empatiji.
Njegova riječ je moćan podsjetnik na borbu za pravdu i očuvanje dostojanstva u svijetu prepunom nepravde.“
Faiz Softić
„Faiz Softić je književnik čija djela odišu dubokom emotivnom snagom i intelektualnom
profinjenošću. Njegove riječi tkaju priče koje ostavljaju neizbrisiv trag na srcima čitalaca, prenoseći
univerzalne istine i mudrost koja odjekuje kroz generacije.
Njegovo pero je poput kista koji oslikava ljudske duše u svim njihovim nijansama, stvarajući remek-djela koja inspirišu i prosvjetljuju.“
Saladin Dino Burdžović
„Saladin-Dino Burdžović je personifikacija istinskog intelektualca i kulturnog pregaoca, čija djela
premošćuju vrijeme i prostor, donoseći svjetlost i razumijevanje. Njegova posvećenost umjetnosti i
znanju odražava se u svakom projektu koji dotakne, čineći ga uzorom predanosti i izvrsnosti.
Njegov rad nije samo doprinos kulturi, već i most koji spaja ljude i ideje, obogaćujući zajednicu i
čitav svijet.“
Salku Luboderu
„Jedan je Salko Luboder! Njegova harizma i neiscrpna energija čine ga jedinstvenim, nezamjenjivim dijelom naše Crne Gore. Salko je više od vođe; on je simbol snage, mudrosti i nepokolebljive volje. Njegova prisutnost uliva sigurnost i snagu svima oko njega, potvrđujući da su pravi lideri oni koji žive za multikulturalnu Crnu Goru i njene vrijednosti.“
Mirsadu Rastoderu
„Mirsad Rastoder, radijski novinar čija je riječ bila snažna poput stijena Bihorske tvrđave, ostavlja
neizbrisiv pečat u eteru. Njegov glas nosi autentičnost, hrabrost i nepokolebljivu istinu, povezujući
ljude i događaje kroz nevidljive talase.
Mirsadova novinarska etika i borba za istinu čine ga bedemom profesionalizma, za sve građane Crne Gore koji su imali privilegiju slušati njegove emisije biti dio njegovih dramskih priredbi ili biti dio Zavičajnih staza u Bihoru.“
„Duhovnost Bošnjaka je poput rijeke koja mirno teče kroz vjekove, noseći sa sobom mudrost, vjeru
i nadu. Njihova duša je ispunjena snagom tradicije i ljubavi prema Bogu, dok njihova moralnost
svijetli kao svetionik pravde i čestitosti u svijetu prepunom izazova.“
„U srcu Bošnjaka kuca ritam duhovne snage koja prevazilazi granice materijalnog svijeta.
Njihova vjera je sidro u olujama života, a njihova moralna načela su putokaz koji vodi ka pravednosti i
poštovanju svih ljudi, bez obzira na različitosti.“
„Bošnjaci, narod koji duboko poštuje duhovne vrijednosti, žive svoj život u skladu sa načelima
poštenja, milosrđa i suživota. Njihova moralnost nije samo skup pravila, već živa praksa koja
svakodnevno oblikuje njihove odnose sa drugima i sa svijetom oko njih.“
„Duhovnost Bošnjaka je svetionik koji osvetljava put kroz tamu istorijskih iskušenja. Njihova
moralna snaga leži u vjeri da je svaka duša dragocjena, a svaki čin ljubaznosti i pravednosti
doprinosi izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta.“
„Bošnjaci nose u sebi duboku duhovnost koja je ukorijenjena u ljubavi prema Bogu i poštovanju
prema svakom ljudskom biću. Njihova moralna načela su poput svetih spisa, vodiči kroz život koji
ih podsjeća da je pravo dostojanstvo u djelima ljubavi, saosjećanja i pravda.“
„Moralnost Bošnjaka, protkana nitima duhovnosti, predstavlja njihov nepokolebljivi kompas u
svijetu prepunom moralnih izazova.
Njihova vjera u pravdu i ljudskost je neiscrpni izvor snage i nade, koji ih inspiriše da žive časno i pravedno.“
„U svakom Bošnjaku odjekuje duboka duhovna melodija koja slavi život, ljubav i istinu. Njihova
moralna načela su poput svetionika, vodeći ih kroz životne bure i oluje ka svjetlijem i pravednijem
horizontu.“
„Srebrenica, mjesto đe su suze postale svjedoci nezamislivog bola, nosi u sebi neizbrisivu tugu
jednog naroda. Njihova patnja, urezana u srce istorije, govori o gubitku koji nikada ne smije biti
zaboravljen.
Stradanje Srebrenice je opomena čovječanstvu da je mržnja najveći neprijatelj ljudskosti.“
„U Srebrenici, đe je zemlja natopljena suzama i krvlju nevinih, svaka duša nosi neizrecivu bol.
Genocid koji se ovdje desio predstavlja mračnu stranicu naše kolektivne istorije, ali i vječni poziv
na borbu protiv zla i netrpeljivosti. Neka sjećanje na Srebrenicu bude svetionik koji nas vodi ka
miru i pravdi.“
„Stradanje u Srebrenici ostavlja duboke rane koje nikada neće zarasti. Taj genocid je crna mrlja na
savjesti čovječanstva, podsećajući nas da zlo može pobijediti samo ako zaboravimo. Srebrenica je
vječni glas žrtava koji traže pravdu i priznanje njihovog bola.“
„Srebrenica, mjesto đe su nevini životi ugašeni u plamenu mržnje, ostaje simbol najdubljeg bola i
tuge. Genocid u Srebrenici je rana koja nas podsjeća na važnost sjećanja i borbe protiv svakog
oblika nepravde. Njihova patnja je naša opomena da nikada ne smijemo dozvoliti da se takav užas
ponovi.“
„U tišini Srebrenice čuje se eho neizrecivog bola i patnje. Genocid koji se ovde dogodio nije samo
tragedija jednog naroda, već čitavog čovječanstva. Stradanje nevinih nas podsjeća na važnost borbe
za istinu i pravdu, kako se svet nikada više ne suočio sa takvom mržnjom.“
„Svaka suza prolivena za Srebrenicu nosi težinu neizmjernog bola i gubitka.
Genocid u Srebrenici je bolno sjećanje na vrijeme kada je ljudskost izgubila bitku sa zlom. Njihova žrtva nas obavezuje da se zauvijek borimo protiv mržnje i nepravde u ime svih onih koji više nisu sa nama.“
„Srebrenica je mjesto đe su bol i tuga uklesani u svaku stopu zemlje.
Genocid u Srebrenici je svjedočanstvo o najdubljem zlu koje čovjek može nanijeti drugom čovjeku. Njihova stradanja nas podsjećaju na potrebu za neprekidnom borbom za mir, pravdu i ljudskost.“
„Zlatni ljiljan, simbol besmrtnosti Bosne i Bošnjaka predstavlja neuništivu snagu i ljepotu jednog
naroda. Njegovi zlatni cvjetovi neprekidno cvjetaju, svjedočeći o stoljetnoj borbi za slobodu, čast i
ponos. Ljiljan je više od simbola; on je srce i duša Bosne, oličenje nade i vjere u bolju budućnost. U
svakom njegovom latici je ispisana priča o herojima, o ljubavi prema domovini i herojskoj želji za
mirom i pravdom. Zlatni ljiljan stoji kao vječni podsjetnik na snagu zajedništva i nepokolebljivu
volju bosanskog naroda da se uzdigne iznad svih nedaća i ostane vjeran svojim korijenima.“
„Bosna je zemlja koja nosi u sebi dušu mnogih generacija, čiji šapat čuješ u mirisu jutarnje kafe i u
zvuku sevdalinke. Neka vaša srca nikada ne zaborave tu melodiju, jer ona nas povezuje sa vašim
korijenima, čuvajući vas u svakom koraku budućnosti.“
„U snažnim planinama i zelenim dolinama Bosne krije se neizreciva snaga jednog bošnjačkog
naroda, čija istorija nosi tragove borbe, ljubavi i nade. Neka vaša sjećanja budu svetionici, vodeći
vas ka svjetlijem sjutra, dok god ste vjerni sebi i svojim vrijednostima.“
„Bosna je više od geografskog pojma; ona je stanje duha, mjesto đe se susrijeću istok i zapad,
tradicija i moderna vremena. Bošnjaci, čuvajte tu jedinstvenost kao najdragoceniji dar, jer u njoj leži
vaša snaga i vaš ponos.“
„U srcu Bosne, u njenim rijekama, planinama i starim čaršijama, zapisana je priča o snazi i
zajedništvu. Ta priča je vaš identitet, vaš kompas u vremenu previranja. Čuvajte je, obnavljajte i
prenosite na nove generacije.“
„Sandžak nije samo geografski pojam; on je srce koje kuca kroz vjekove, kroz sve nedaće i radosti.
U svakom njegovom kamenu, svakoj rijeci i svakom starom mostu, utkana je priča o ljudima koji su
živjeli, voljeli i borili se za svoju zemlju. Sandžak je svetionik identiteta i ponosa, mjesto đe se
tradicija susreće sa budućnošću, a svaka generacija dodaje novi sloj bogatstvu koje je teško opisati
riječima.“
„U Sandžaku, prošlost nije samo istorija, već živi dio sadašnjosti. To je mjesto đe se sjećanja
prenose sa koljena na koljeno, đe se vrijednosti i običaji čuvaju kao dragocjeni biseri. Sandžak je
simbol borbe i zajedništva, đe svaki insan zna da su korijeni duboki i da svaka grana na tom stablu
ima svoje posebno mjesto. Naša dužnost je da čuvamo te korijene i da ih zalivamo ljubavlju i
poštovanjem.“
„Sandžak je zemlja priča i pjesama, mjesto đe su reči ispletene od snova i stvarnosti. Kroz vijekove,
ovaj kraj je bio svjedok velikih događaja i malih svakodnevnih heroizama. U njegovim dolinama i
planinama u njegovim gradovima i selima, krije se bogatstvo različitosti koje nas uči snazi
tolerancije i zajedništva. Neka nas Sandžak uvek podsjeća na važnost očuvanja našeg kulturnog
nasleđa i na to da smo svi dio iste velike priče.“
„Zastava Bošnjaka nije samo komad platna, već simbol vaše borbe, vašeg jedinstva i vašeg ponosa.
Ona je svjedok vaše istorije, naših stradanja i vaših trijumfa. U njenim bojama i simbolima utkane
su priče vaših predaka, njihove nade i snovi o slobodi i pravdi. Svaki put kada se zastava vijori na
vjetru, ona podsjeća svakog Bošnjaka na dugu i tešku ali časnu borbu za očuvanje identiteta i
dostojanstva. Zastava vas povezuje sa vašom prošlošću, inspiriše u sadašnjosti i vodi ka boljoj
budućnosti.“
„Zastava Bošnjaka je svetionik koji vas vodi kroz oluje i tame. Njene boje, zelena i bijela,
predstavljaju nadu i čistoću, dok ljiljani simbolizuju vašu vezu sa srednjovjekovnim bosanskim
kraljevstvom i vašom istorijskom borbom za očuvanje vjere i kulture.
Kada je pogledamo, sjećamo se svih onih koji su dali svoje živote za slobodu, koji su se borili da biste vi danas mogli slobodno da živite i ponosno nosite tu zastavu.
Ona je simbol vaše odlučnosti da nikada ne zaboravite ko ste i odakle dolazite.“
