Povodom 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori čestita svim građanima koji čine, njeguju i uvažavaju jezičko bogatstvo raznolikosti u Crnoj Gori.
Maternji jezik je temelj kulturnog identiteta i opstojnosti jednog naroda, osnov za uvažavanje i razumijevanje različitosti. Uprkos stoljetnjim osporavanjima, negacijama i asimilaciji, Bošnjaci su istrajali u očuvanju svog maternjeg – bosanskog jezika. On, po svim suštinskim karakteristikama, pripada zajedničkom jezičkom sistemu, sa jezicima Crnogoraca, Srba i Hrvata, naravno uz sve lokalne i regionalne razlike, jednako zaokružen i osoben koliko i bilo koji od jezika ostalih južnoslovenskih naroda.
Svi Bošnjaci govore bosanskim jezikom. To je njegovo historijsko i tradicionalno narodno ime, a pod tim nazivom on je standardiziran i normiran, duže od tri decenije. Bosanski jezik ima svoj pravopis i gramatiku koji propisuju njegovu javnu upotrebu. U državama u kojima žive Bošnjaci – Bosna I Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Hrvatska, bosanski jezik se nalazi u zvaničnoj upotrebi. Takođe, bosanskim jezikom se govori i u bošnjačkim iseljeničkim zajednicama, u Turskoj, Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama
Bosanskim jezikom u Crnoj Gori, prema rezultatim posljednjeg popisa, govori oko blizu 6,97% stanovništva i treći je po brojnosti jezik u našoj državi. Bosanski jezik upisan je u Ustavu Crne Gore, i jedan je od jezika u službenoj upotrebi. Zakonom je ustanovljena službena upotreba bosanskog jezika i pisma u svim oblicima javne komunikacije. Dakle, Bošnjaci u Crnoj Gori imaju puno pravo na korišćenje svog maternjeg bosanskog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi, kao i na školovanje na svom jeziku i pismu.
U tom kontekstu, ovaj dan je podsjećanje da kontinuirano promovišemo ne samo jezik, već i kulturu, duhovnost, ali podsjećamo na naša jezička prava i tako utemeljujemo čvrste osnove za uvažavanje prava svih koji čine društvo različitosti u Crnoj Gori.
Međutim, relevantna istraživanja i analize predmetnih programa i udžbenika za CSBH jezik i književnost pokazuju da Bošnjaci samo deklarativno ostvaruju Ustavom i zakonima zagarantirana prava u Crnoj Gori. Ne koriste se udžbenici, niti priručnici, pisani na bosanskom jeziku, niti je ustanovljena školska praksa – nastava koja adekvatno protežira jezik, kulturu i duhovno nasljeđe jednog od autohtonih naroda u Crnoj Gori.
U školskim udžbenicima u Crnoj Gori ne pominje se bosanski jezik, niti pisani spomenici pisani tim jezikom, iako je poznato da je bosanski jezik pisan na pet pisama: glagoljici, bosančici, arebici, ćirilici i latinici. Nema riječi o alhamijado i divanskoj književnosti, pa nema ni sevdalinke koja zauzima jako značajno mjesto u kulturološkom prepoznavanju Bošnjaka.
Apelujemo da se to stanje promijeni i postojeći nastavni planovi i programi redefinišu i uvedu neophodni sadržaji važni za identitet Bošnjaka i drugih manjebrojnih naroda.
U tom smislu, naše izdanje Bošnjačke čitanke koju ćemo promovisati povodom Dana maternjeg jezika, samo je jedan od načina da se, kroz priručnik, omogući da djeca u školama više i bolje upoznaju vlastito jezičko i kulturno nasljeđe.
Bošnjačko vijeće u potpunosti slijedi evropsku-civilizacijsku tekovinu ljudskih i manjinskih prava i zdušno podržava stav da je raznolikost jezika važan činilac kulturnog i etnološkog mozaika naše drzave Crne Gore, vrijednost koju treba poštovati i njegovati u razumijevanju sa drugima, kroz obrazovni proces, stvaralaštvo i javnu prezentaciju.
Vrijeme je da se na nekom od fakulteta u Crnoj Gori obrazuju vaspitači i nastavnici koji će stručno podržavati njegovanje jezičke tradicije ovog naroda i biti kadar na kojem će počivati njegova implementacija u obrazovnom sistemu i jsvnom životu.
Očekujemo i da će javni medijski servisi (RTVCG I lokalni servisi) konačno spoznati potrebu i ispuniti zakonsku obavezu, te u javnom medjijskom prostoru, ustanoviti adekvatne redakcije na bosanskom jeziku, koja će proizvoditi sadržaje koji njeguju jezičko, duhovno I kulturno nasljeđe Bošnjaka, kao jednog od naroda u multikulturnom društvu naše države Crne Gore.
U nadi da ćemo, u narednom periodu konačno uspjeti da, u saradnji sa nadležnim državnim institucijama, stvaramo uslove za ostvarivanje Ustavom i zakonima utemeljena jezička i druga prava, našim sunarodnicima i svim građanima čestitamo Dan maternjeg jezika.
