Aleksandar Perović samostalni savjetnik u Agenciji za zastitu zivotne sredine za emisiju „Mreža“ istako je da su problemi napada divljih životinja na poljoprivredna domaćinstva česti na sjeveru naše države. Taj problem, prema njegovim riječima, proizilazi upravo zbog nedostatka hrane za medvjede ali i zbog ulaska ljudi u njihova prirodna staništa. Ističe i da je sistem nadoknade štete veoma loše organiozovan. Kao pozitivan primjer za rješavanje ovog problema, na koji naše ministarstvo treba da se ugleda, naveo je Hrvate.
„Moram da kažem da je taj sistem nadoknade štete na imovine, stoku, voćnjake ili pčelinjake kod nas dosta loše organizovan iz tog razloga što nadoknadu štete moraju da daju lokalna lovačka društva, a ta društva nisu u dobroj finansijskoj situaciji, jer i sami jedva preživljavaju“, kazao je Perović ističući da je Ministarstvo poljoprivrede je glavno za pitanje kada se radi o lovstvu te da bi ono trebalo da organizuju sistem koji je funkcionalan.
„Više puta sam u svojim medijskim obraćanjima poručivao da ako želimo da štitimo neku životinjsku vrstu, mi moramo i da predvidimo budžet koji će tu vrstu da štiti. Na primjer hrvatska, 2019/2020. za nadoknadu štete od medvjeda i vuka platila 330 do 400 hiljada eura. To je budžet koji je planiran za te stvari, kao i budžet za prevenciju. Nadoknada štete u Hrvatskoj na primjer, je na nivou od 96 do 97 odsto, ali oni su to standardizovali, znači, imamo pravilnik i cjenovnik i u odnosu na životinjsku vrstu koja je usmrćena od strane krupnih zvjeri i tačno se vidi koliko je država dužna da nadoknadi štetu, ali to nisku kao kod nas 10 do 15 odsto vrijednosti životinje. Takođe su formirali tim veterinara koji izlaze na lice mjesta i utvrđuju da li je zaista nastala šteta od krupnih zvjeri, pišu zapisnik, svi se usaglase sa zapisnikom, šalju ministarstvu na dalje procedure i nadoknadu štete. Mi moramo da uvrstimo ove mehanizme a sve u cilju da pomognemo lokalnom stanovništvu koje živi u ruralnim područjima Crne Gore“.
