Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori je u saradnji sa Glavnim gradom i nevladinim sektorom, u spomen-parku Pobrežje u Podgorici, obilježilo međunarodni Dan sjećanja na genocid u Srebrenici manifestacijom „Cvijet za duše Srebrenice“.
Program je započeo insertom iz monodrame “Nana Fata Orlović” u izvođenju glumice Hasije Borić Stojić, prvakinje sarajevskog Narodnog pozorišta. Potom je odata pošta polaganjem vijenaca i učenjem Fatihe za žrtve genocida, kod spomenika na Pobrežju..
U ime domaćina Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori obratio se predsjednik Suljo Mustafić koji je kazaoda je srebrenica najtužnija riječ našeg jezika a Potočari najveći i mezar u bošnjačkoj povijesti.On je kazao I da očekuju da će poglavlje o Srebrenici biti dio obrazovnog sistema u Crnoj Gori, da će crnogorsko pravosuđe procesuirati one koji veličaju ratne zločince, te da od državnih institucija očekuje da, zajedno sa Bošnjačkim vijećem, rade na pripremi obilježavanja 30-godišnjice genocida, sljedeće, 2025. godine. U ime Glavnog grada govorila je gradonačelnica prof.dr Olivera Injac, koja je podsjetila na da je sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, dio istorije koji se ne smije potisnuti niti zaboraviti..
Potom je Elizabeta Mrnjavčević pročitala proglas 76 nevladinih organizacija koje su se obratile javnosti I državnim institucijama da se 11.jul proglasi I zvanično Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Skupu na Pobrežju prisustvovao je veliki broj predstavnika političkog, javnog I kulturnog života, predstavnici Islamske zajednice, brojne nevladine organizacije, poslanici, predstavnici delegacije Evropske unije u Podgorici, delegacija kancelarije UN u Podgorici, brojni ambasadori I drugi predstavnici dimplomatskog kora, kao I veliki broj građana.
Govor predsjednika Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafića :
“Srebrenica je najtužnija riječ našeg jezika, a Potočari najveći mezar u bošnjačkoj povijesti. Genocid, neviđen nakon holokausta u Evropi, u kome je stradalo 8372 ljudi, Bošnjaka, bio je sumrak prošlog vijeka.
Sistematsko ubijanje, protjerivanje i zatiranje ovog naroda, tokom agresije na Bosnu, svoj završni čin imalo je u Srebrenici. Zaštićena zona Ujedinjenih nacija, predata je u ruke ratnom zločincu Mladiću i njegovim formacijama dželata. Planski i sistematski, u nekoliko dana, strijeljane su hiljade ljudi, a njihovi posmrtni ostaci zatrpani u masovnim grobnicama, od kojih neke, ni nakon 29 godina nisu pronađene.
Danas se u Potočarima sahranjuju posmrtni ostaci četranest civila, žrtava genocida. Dosta njih čeka na smiraj, na dženazu, a njihove majke, supruge, sestre i djeca iščekuju – makar djelić, česticu najmilijeg.
Sjećanje nadvladava prolaznost, povezuje ovozemaljsko vrijeme sa vječnošću, na moći sjećanja se temelji identitet čovjeka, ali I identitet naroda kao cjeline.
Srebrenica i ono što se tog vrelog 11.jula 1995.godine, zbivalo tamo, bilo je u hladnoj tišini, pred jezivo bezosjećajnim očima Evrope i međunarodne javnosti. Zato se ovim Danom sjećanja pokušavaju iskupiti za ono što se nije htjelo ili smjelo uraditi tada za nedužne ljude, civile Srebrenice. Memorijalizacija je jedino što danas i možemo učiniti prema dušama srebreničkih šehida, sudjelovanjem u boli njihovih porodica, čije su rane nezacijeljene.
Najviša medjunarodna adresa -Generalna skupština Ujedinjenih nacija, usvjanjem Rezolucije, djelimično je ublažila bol srebreničkih porodica. Naša država pridružila se u podršci tom Rezoluciji I to treba pozdraviti. Procesuiranje svih zločina i njihovih naredbodavaca ključno je za puno suočavanje sa nasljeđem prošlosti .
Crna Gora se time obavezala i kazala da je na pravoj strani historije, makar kada je u pitanju obilježavanje međunarodnog Dana sjećanja, i da nije na pogrešnoj strani, kao do sredine 90-ih, kada je i bila Srebrenica.
Nadamo se da to znači i ispunjavanje obaveze da se u Crnoj Gori osudi svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i da ćemo biti među onima koji čuvaju utvrđene činjenice. Stoga, očekujemo da će poglavlje o genocidu u Srebrenici, biti dio našeg obrazovnog sistema, takođe, u znak sjećanja, i u cilju sprečavanja poricanja genocida I njegove pojave u budućnosti.Vjerujemo da će ne samo na riječima, već I suštinski, naš pravosudni sistem presuđivati djela koja veličaju ratne zločince osuđene pred međunarodnim sudovima osuđene za zločine protiv čovječnosti i genocid, kao što je bio u Srebrenici.
Očekujemo da će crnogorski državni organi biti brana, a ne podrška idelogijama koje su bile potpora zločinačkoj politici i njegovom velikodržavnom naumu. Očekujemo i od državnih institucija da, shodno preuzetim obavezama, započnu aktivnosti na pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, 2025., a Bošnjačko vijeće, kao najviše predstavničko tijelo ovog naroda u Crnoj Gori, spremno je da partnerski podrži te aktivnosti.
Ovo podsjećanje danas predstavlja događaj, u cilju posebnih komemoracija i aktivnosti u znak podsećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svesti javnosti, što je takođe predviđeno Rezolucijom.
Isto tako, duboko cijenimo da svaka generalizacija i pripisivanje kolektivne krivice čitavom narodu predstavlja sunovrat etike. Srebrenički genocid, kao i svaki drugi u historiji , ima svoje naredbodavce i izvršitelje. Njihova odgovornost je individualna, a ne kolektivna i svaki od njih, svojim imenom i prezimenom-zločinca mora odgovarati.
Sjećanjem na Srebrenicu, učinićemo da, ni mi kao narod, ali ni državna vlast, kroz pravosnažne presude, a i udžbenike, ne zaboravi ni sve druge zločine u kojima su stradali nedužni ljudi, bilo koje nacije ili vjere.
Smatramo da se samo temeljnim suočavanjem sa prošlošcu može razmišljati o istinskom pomirenju.
Vjerujemo da je to moguće i ustrajaćemo u tome, cijeneci i pravo svih drugih da se sjećaju zločina i genocida počinjenih nad pripadnicima njihovih naroda. Svako negiranje genocida, njegova relativizacija ili prećutkivanje ostavlja otvorene i nezaliječene rane i zatvara vrata povjerenju i saradnji.
Mi ne smijemo dozvoliti da prerušena prošlost, revizionizam, poražene ideologije ili relativizacija bilo kog stradanja nedužnih ljudi postane budućnost ove zemlje.
Crna Gora je kao multietničko društvo, bez obzira na neka historijska posrtanja I pogrešne politike, po svojoj tradiciji i po etičkom kodu, je antifašistička, slobodarska i čovjekoljubiva. To je, duboko vjerujemo i njeno trajno civilizacijsko opredijeljenje.
Iskazujući duboku zahvalnost svima vama koji ste se danas odazvali našem pozivu,kao i onima koji su u Potočarima, vjerujemo da će , naredne godine I najveći državni zvaničnici I institucije, slijediti primjer Glavnog grada I gradnačelnice, te da će, zajedno sa nama, obilježiti ovaj Dan sjećanja na nevino stradale u genocidu u Srebrenici.
Dragi prijatelji, hvala Vam još jednom što se zajedno sjećamo nevinih duša Srebrenice. Nek im je vječni rahmet ! “
