“Prema podacima SZO, vrijednost prevalencije gojaznosti među odraslima, na globalnom nivou, se više nego udvostručila od 1990. godine, a učetvorostručila u populaciji djece i adolescenata uzrasta od 5 do 19 godina. Podaci pokazuju da je u 2022. godini 43% odraslih u svijetu imalo prekomjernu tjelesnu masu, a 16% je bilo gojazno”, navode iz IJZ.
Rezultati ispitivanja stanja uhranjenosti sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2022. godine, pokazali su, navode iz IJZ, da je oko 40% ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu masu ili su bili gojazni. Ovi podaci su naročito alarmantni, kada se ima u vidu da se gojaznost u djetinjstvu i adolescenciji obično nastavi gojaznošću u odraslom dobu i povezana je sa mnogim komorbiditetima
“Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti je: „Hajde da pričamo o gojaznosti i …“, koji sa namjerom ostavlja prostor za dopunu brojnim temama, naglašavajući široku prožetost i značaj ovog stanja. Cilj je da se što više razgovara o problemu gojaznosti, da se sagleda iz više uglova i pronađu konstruktivna rješenja, koja će uvažiti ne samo zdravstveni, već i uzajamni uticaj koji ovaj problem ima na mlade i okruženje u kojem živimo”, navode iz IJZ.
Prije svega, akcenat je, dodaju, stavljen na podizanje svijesti o: postojanju zabluda koje zaustavljaju napredak u borbi protiv ovog javnozdravstvenog problema (npr. da je gojaznost izbor načina života, koji se može preokrenuti jednostavnom snagom volje, smanjenjem unosa i povećanjem potrošnje kalorija i sl., smanjenju stigme, diskriminacije i obezbjeđivanja kontinuirane podrške ljudima koji žive sa gojaznošću ili prekomjernom tjelesnom masom, prepoznavanju potcijenjene povezanosti gojaznosti sa drugim zdravstvenim stanjima i poremećajima, a naročito sa mentalnim zdravljem.
“Borba protiv gojaznosti zahtijeva multisektorski pristup, jer umnogome izlazi iz okvira zdravstvenog sistema. Preventivni programi i programi kontrole gojaznosti uključuju angažovanje i drugih sektora, jer impliciraju, između ostalog i stvaranje okruženja koje olakšava izbor zdravih životnih navika. Ovo podrazumijeva lakšu dostupnost i pristup zdravoj hrani i piću, smanjenje izloženosti reklamiranju manje zdravih prehrambenih proizvoda; plansko uređenje urbanog okruženja kreirano da favorizuje bezbjednu fizičku aktivnost (šetnja, vožnja bicikla, teretane na otvorenom, brojne zelene površine, parkovi i izletišta u urbanim cjelinama ili njihovoj neposrednoj blizini i sl); podizanje nivoa zdravstvene pismenosti stanovništva; aktivnosti usmjerene na smanjenje zagađenja vazduha i životne sredine i smanjenje uticaja posledica klimatskih promjena”, navode iz IJZ.
Ipak, treba istaći da, poručuju, jedna univerzalna strategija ne može biti rješenje za svaku pojedinačnu osobu, jer gojaznost nastaje složenom interakcijom različitih faktora, kod različitih ljudi, u različitim državama i kulturama.
“Stoga, Institut za javno zdravlje Crne Gore kroz različita istraživanja prati trendove prevalencije gojaznosti djece školskog uzrasta, unos mikronutrijenata u ishrani stanovništva, kontroliše zdravstvenu bezbjednost i kvalitet prehrambenih proizvoda. Takođe, IJZCG u saradnji sa drugim vladinim i nevladinim sektorima učestvuje u izradi strateških dokumenta i vodiča iz ove oblasti. U Savjetovalištu za ishranu IJZCG, sprovodi se edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija kao što su djeca, mladi, trudnice, osobe sa hroničnim oboljenjima”, navode iz IJZ.
