U mnogim opštinama u Crnoj Gori izostalo je aktivno kontinuirano pozivanje roditelja i preporučivanje vakcinacije protiv humanog papiloma virusa (HPV) za ciljnu grupu od 9 do 14 godina pri svakoj posjeti pedijatru, ocijenio je u razgovoru za Portal RTCG specijalista epidemilog u Institutu za javno zdravlje dr Milko Joksimović.
Ovo se kaže, treba promijeniti, ako želimo dobre rezultate u borbi protiv raka grlića materice.
On je više puta naglasio da je i pored velikog broja kampanja, apela i vakcine protiv HPV koja je, kako ističe, izuzetno učinkovita, poraz za društvo da Crna Gora ima najveću stopu obolijevanja i umiranja od raka grlića materice u Evropi.
Razlike među domovima zdravlja su velike
Joksimović saopštava da su pojedini domovi zdravlja sjajno uradili posao kada je u pitanju promocija značaja vakcine protiv HPV-a, dok neki nažalost nijesu to učinili, što se, kaže on, jasno vidi po rezultatima.
Istakao je da su objektivni razlozi za to što u pojedinim domovima zdravlja nema dovoljno pedijatara.
“Dok je od strane drugih izostao aktivan angažman i sinergija između menadžmenta, izabranih doktora za djecu i izabranih ginekologa. Dakle, prostora za napredak ima mnogo, a fokus mora biti na ojačavanju relacije izabrani ljekar – roditelj, jer sva iskustva govore da je za odluku o vakcinaciji najvažnija snaga preporuke izrečena u direktnoj interpersonalnoj komunikaciji između zdravstvenog radnika kome roditelj vjeruje i roditelja”, pojasnio je Joksimović.
Da je uloga ginekologa značajna, smatra i dr Jelena Miranović koja za Portal RTCG ističe da se mlade djevojke itekako odazivaju na skreening program koji se sprovodi u ambulantama izabranih ginekologa.
“Sve žene koje su po godinama starosti u grupi za skreening se i prilikom redovne posjete upute o znacaju uzimanja HPV brisa i moramo primijetiti da je sve veći broj mladih djevojaka koje dolaze ne preventivne preglede” kazala je Miranović.
Ipak, kako navodi, sama činjenica da smo vodeći u Evropi po obolijevanju i umiranju od karcinoma grlića jeste porazna za svakog zdravstvenog radnika Što da uradimo da suzbijemo bolest Sedmica iza nas bila je Evropske sedmice prevencije raka grlića materice, a podaci o stopi obolijevanja u Crnoj Gori u direktnoj su vezi sa tim kako se društvo ophodi prema zdravlju žena.
Epidemilog Milko Joksimović je kategoričan da ipak i dalje postoji veliki prostor da se poboljša pristupačnost HPV vakcinaciji.
“Konkretno, postoji ogroman prostor za unapređenje pozivanja od strane domova zdravlja. Tamo gdje su domovi zdravlja uložili značajne napore da organizuju kontinuirano pozivanje i stalne razgovore zdravstvenih radnika sa roditeljima (npr. dom zdravlja Berane i dom zdravlja Cetinje) rezultati nijesu izostali. U mnogim opštinama izostalo je aktivno kontinuirano pozivanje roditelja i preporučivanje vakcinacije za ciljnu grupu od 9 do 14 godina pri svakoj posjeti ljekaru”, ukazao je naš sagovornik.
Ponavlja da su pedijatri opterećeni te da ih nema dovoljno. “Zbog njihove preopterećenosti timovi izabranih pedijatara nijesu se organizovali da kontinuirano pozivaju roditelje. Tek kada se u potpunosti uklone navedene barijere možemo detaljnije govoriti o strahovima i nedoumicama roditelja. Strahovi i nedoumice se dominantno uklone ako roditelj od izabranog ljekara svog djeteta u više navrata dobije snažnu preporuku da vakciniše dijete protiv raka”, pojasnio je Joksimović.
Na pitanje što epidemilozi još dodatno mogu učiniti da podignu svijest o opasnosti od raka grlića materice koja u Crnoj Gori, na što nas brojke upućuju, nije na adekvatnom nivou, Joksimovć navodi da je ustanova u kojoj radi u prethodnih godinu i po dana uložila velike napore da promoviše HPV vakcinaciju.
“Samo neke od aktivnosti su edukacije roditelja, zdravstvenih radnika, kontinuirane koordinacione aktivnosti, izrada preporuka za vakcinaciju, edukacije prosvjetnih radnika, kontinuirano medijsko prisustvo, izrada komunikacionih materijala, kampanja preko društvenih mreža, proširivanje preporuka, uspostavljanje slanja SMS poruka za pozivanje sa centralnog nivoa, koordinacija vakcinacije u dodatnim terminima tokom vikenda…”, ukazao je Joksimović.
Za ovih godinu i po dana, kaže da su uradili izuzetno mnogo, ali je jasno da to i dalje nije dovoljno.
“Svima nam ukazuje koliko mnogo napora treba da se primijeni jedna vakcina koja nije obavezna, i kako bi nam tek bilo teško kada bi bila ukinuta obavezna vakcinacija protiv drugih bolesti. Institut je učinio i više od onoga što je u osnovi bio obavezan da učini, ali ćemo to i nastaviti da radimo boreći se za dobrobit svakog djeteta”, poručuje Joksimović.
Na našu konstataciju da je vakcina protiv korona virusa doživjela jedan vid neuspjeha, jer se u javnosti mogu čuti komentari da ona ipak nije bila učinkovita, kako su to sturčnjaci uvrjeravali na početku pandemije korona virusa, te da je možda to uticalo na roditelje da ne žele da vakcinišu djecu ni protiv HPV, Joksimović se samo dijelom saglašava i kaže da je teško uspostaviti nove zdravstvene servise.
“Vakcinacija protiv kovid-19 je mjera koja je prema procjenama relevantnih institucija, uključujući i SZO, imala ogroman doprinos u spašavanju života tokom pandemije kovid-19. Možemo da govorimo da su možda očekivanja građana bila nerealna, i da je percepcija uticaja ovih vakcina iskrivljena tj. da se potcjenjuje, ali nikako se ne možemo složiti da su doživjele neuspjeh. Sa druge strane uvijek je u postpandemijskom periodu izazovno održati rutinske zdravstvene servise, a još teže uspostaviti nove, u tom dijelu sigurno da nam pandemija nije pomogla”, rekao je Joksimović.
Podaci dobri alii ma mjesta za napredak
Do 20. januara ove godine ukupno je vakcinisano 6.709 djevojčica/djevojaka I to 5.812 u uzrasnoj grupi 9-14 godina (to je oko 20 odsto ako se posmatra svih šest godišta ukupno), 809 u uzrasnoj grupi 15-18 godina i 88 u uzrasnoj grupi 19-26 godina (u ovoj grupi za uzrast od 21 do 26 godina je predviđeno i primanje druge doze).
Joksimović ističe da će podaci biti ažurirani narednih dana, nakon Evropske sedmice prevencije raka grlića materice. Roditeljima poručuje da je vakcina protiv HPV veoma bezbjedna i djelotvorna te da pruža dugotrajnu zaštitu.
“Ukoliko je primljena na vrijeme (najbolje u uzrastu od 9 do 14 godina) veoma smanjuje rizik od raka grlića materice, genitalnih bradavica i raka anusa, nešto manje, ali značajno smanjuje rizik i od raka vagine, raka vulve, raka penisa i pojedinih tipova raka usne duplje i ždrijela”, navodi Joksimović.
Na pitanje da li će se vakcinacija ovom vakcinom dodatno proširiti i na koje kategorije on kaže da će preporuke od ove godine biti u skladu sa preporukama najrazvijenijih država svijeta.
“Uključiće se dječaci i djevojčice više uzrasnih grupa čime naša zemlja jasno stavlja do znanja da će ova preventivna mjera biti jedan od prioriteta. Međutim, moramo nedvosmisleno naglasiti da je primjena vakcine najvažnija u dobi od 9 do 14 godina. U ovom uzrastu je vakcinacija obezbjeđuje najbolju zaštitu, dok je povremena promocija vakcinacije starijih uzrasta (od 15 do 18 i od 19 do 26 godina) dodatni bonus, ali nikako nešto čemu treba dati primat”, naveo je Joksimović.
Ginekolog u Domu zdravlja dr Jelena Miranović kaže da jeste za pohvalu što sve više djevojaka i žena srednje starosne dobi dolaze na preglede, ali da postoji jedan broj onih koje kod ginekologa odu tek kada imaju tegobe ili su trudne.
“Sama činjenica da smo vodeći u Evropi po obolijevanju i umiranju od karcinoma grlića jeste porazna za svakog zdravstvenog radnika. Potrebno je više pažnje posvetiti zdravstvenom prosvećivanju mladih i pravljenju medijskih kampanja koje ce se emitovati tokom dužeg vremenskog perioda kako bi se probudila svijest o značaju preventivnih pregleda”, ukazuje Miranović.
Apeluje na žene da posjete ginekologa jednom godišnje i kada nemaju tegoba, te konstatuje da svako može da izdvoji petnaestak minuta za svoje zdravlje.
“Karcinom grlića se lako može prevenirati, a i izliječiti ukoliko se i otkrije na samom početku bolesti. Drage pacijentkinje mislite na sebe i svoju porodicu, pođite na pregled, jer sve ste važne”, poručila je Miranović.
