Vujović: Vlada čvrsto stoji uz medijski sektor

„Kao ministarka kulture i medija, svjesna sam izazova i želim da obećam da 44. Vlada neće zatvarati oči pred izazovima. Naša poruka je jasna, čvrsto stojimo uz svoj medijski sektor i vas kao čuvare i one koji stoje u odbrani istine“, navela je Vujović.

Vujović je kazala da pokušavaju da stvore što bolju atmosferu za rad medija i podsjetila da je u posljednjim sedmicama prethodne administracije usvojena Medijska strategija za period od prošle do 2027. godine.

„Ona može služiti kao sveobuhvatni putokaz kako da kreiramo povoljni ambijent i kako da se ostvare puna prava na slobodu izražavanja, na slobodu medija i kako da se razvija medijski pluralizam“, dodala je Vujović.

To je, prema njenim riječima, bazni, dobar dokument koji će doprinijeti da se primijene i usvoje najviši standarde u tim oblastima.

„Kao i da se uskladimo sa politikom Evropske unije (EU) i kreiramo povoljan ambijent za održiv i nesmeten rad medija, kao i za slobodno, profesionalno i odgovorno novinarstvo“, rekla je Vujović.

Ona je kazala da je 44. Vlada predstavila set medijskih zakona kao prioritet svih svojih prioriteta.

„Obećavamo da ćemo taj proces dovesti do kraja u drugom kvartalu ove godine“, kazala je Vujović.

Ona je dodala da će sjutra biti održan prvi sastanak radne grupe koja je radila na tekstovima medijskih zakona, a cilj je da se dođe do najizbalansiranijeg teksta i nečega čime bi svi u najvećoj mjeri bili zadovoljni.

„Dio ovih zakona predstavlja dio Poglavlja 23, odnosno onih mjerila bez kojih ne možemo dalje i koja će se prva ocjenjivati. To je još jedan dodatni podstrek za nas“, navela je Vujović.

Novi zakoni, kako je rekla, imaju za cilj stvaranje transparentnog okruženja za medijske organizacije, promovišu konkurenciju, jačaju transparentnost vlasništva nad medijima.

Vujović je dodala da se, prema izmjenama, novinar definiše kao fizičko lice koje se bavi prikupljanjem, obradom, oblikovanjem, razvrstavanjem, uređivanjem ili drugom vrstom intervencije na informacijama za objavu putem medija.

„U pitanju je široka definicija, a bez obzira na to da li su novinari u ugovornom odnosu, ili obavljaju djelatnost kao frilenseri“, kazala je Vujović.
Ona je dodala da ta široka definicija postavlja temelje za priznavanje svih novinara, kao i da jača njihovu ulogu i njeno prepoznavanje.

Vujović je istakla važnost unapređenja pravila za područje portala, odnosno internetskih publikacija, sa posebnom naglaskom na uspostavljanje jasnih smjernica i pravila koja će osigurati odgovornost i kvalitet u onlajn novinarstvu.

„Svejsni smo da oni koji žele zloupotrebljavati novinarstvo najčešće koriste portale kao kanale za širenje dezinformacija i iz tog razloga u kontinuitetu radmo na pronalaženju najoptimalnijeg rješenja u cilju smanjivanja štetnog sadržaja u svim medijima“, dodala je Vujović.

Kako je rekla, jedan od značajnih alata za unapređenje finansijske održivosti medija je Fond za medijski pluralizam, koji iznosi 0,2 odsto od tekućeg budžeta.

To je, kako je navela, više nego dvostruku više u odnosu na prethodni iznos.

Vujović je kazala da je osnovna i ključna tema bezbjednost novinara i drugih medijskih poslenika.

„Opterećuju nas neriješeni slučajevi iz prošlosti. Novinarasvo u Crnoj Gori, kao i svuda drugo, predstavlja profesiju koja je izloženija verbalnim i fizičkim napadima i zatsrašivanjima“, rekla je Vujović.

Ona je ponovila da se u posljednjih godinu smanjio broj napada na novinare.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da je niska prosječna plata u odnosu na državni nivo i dalje najveći problem medijskih radnika u Crnoj Gori.

Prošle godine, kako je rekao, materijalni položaj značajnog broja novinara popravljen je, upravo zahvaljujući borbi zaposlenih i Sindikata.

„Došlo je do uvođenja nekih novih davanja, poput
dnevnica za rad nedjeljom, ipak materijalni položaj u manjim privatnim medijama i lokalnim emiterima i dalje ostaje razloga za veliku zabrinutost“, naveo je Kračković.

On je rekao da rješenje tog i drugih problema vide u usvajanju novog granskog koletivnog ugovora (GKU).

„Tu dogovora sa poslodavncima i dalje nema, ali ćemo ove godine opet pokušati da dođemo do njega“, kazao je Kračkovič.

SMCG je, kako je ponovio, prošle godine registrovao 16 slučajeva napada na novinare i medije.

On je rekao da nije bilo fizičkih napada, ali da raste broj onlajn prijetnji.

„Policija i tužilaštvo su procesuirali i riješili dio slučajeva, ali zabrinjava njihovo nereagovanje u nekim drugim slučajevima, iako se prijetnje pojedinim medijima i novinarima konstatntmo ponavljaju“, kazao je Kračković.

On je istakao da veliki izazov ostaje i rješavanje starih i najtežih sčučajeva.

„I dalje prepoznajemo polarizaciju među medijima u Crnoj Gori, različito shvatanje pa i prmjenu profesionalnih standrada“, kazao je Kračković.

To, kako je rekao, nužno ne treba da bude loše ako se svi drže Kodeksa novinara.

„Uređivačka politika mora biti slobodna i nezavisna i ne smije biti razlog za neosnovana targetiranja. Političari i donosioci odluka moraju svojim stavovima pomoći građanima i javnosti da to shvati“, dodao je Kračković.

Šef Odjeljenja za medije, obrazovanje i kulturu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Stiven Drajkorn kazao je da se, slično novinarima u većini mjesta širom svijeta, crnogorski novinari suočavaju sa raznim izazovima, od niskih plata i uslova rada do bezbjednosnih uslova, pa čak i rizika od fizičkog napada.

On je čestitao Crnoj Gori i novinarima na značajnom poboljšanju slobode medija.

Novinari, kako je kazao Drajkorn, moraju primati pristojne zarade i moraju se poboljšati uslovi za njihov rad.

On je rekao da Vlada treba da stvori poboljan pravni ambijent za rad medija, a vlasnici medija moraju ispuniti svoje obaveze.

Drajkorn je poručio da je vladavina prava od suštinskog značaja da bi novinar obavljao svoje dužnosti u bezbjednom okruženju.

„Nažalost, u svijetu postoji rastući trend govora mržnje, prijetnji i uvreda prema novinarima i građanskim aktivistima. Preduzetre su određene prave radnje u nekim slučajevima, ali neriješeni napadi iz prošlosti doprinose atmosferi zastrašivanja“, dodao je Drajkorn.

On je naglasio da profesionalni integritet i nezavisnost predstvaljaju ključni aspekt, kao i da je imperrativ da se novinari i mediji čvrsto odupru političkom pritisku.

Pravo novinarstvo, kako je kazao Drajkorn, ne bi trebalo da bude kanal za propagandu bilo koje politčke grupacije.

On je dodao da je za medije neophodno da dostavljaju činjenične i pouzdane informacije.

Prema riječima Drajkorna, uloga novinarstava prevazilazi puko izvještavanje o činjenicama, ono obezbjeđuju transparentnost.

Ambsada SAD je, kako je poručio, posvećena tome da doprinese razvoju profesionalnog i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori.

Drajkorn je, govoreći o setu medisjkih zakona, pozvao Ministarstvo da integriše inkluzivna gledišta kako bi unapredio medijski pejzaž u Crnoj Gori.

Donosioci odluka, kako je dodao, treba da slušaju medijsku zajednicu i ispune njihove zahtjeve i težnje.

„Crna Gora ulaže dosta napora da se uskladi sa zahtjevima EU, a Ambasada SAD-a ostaje posvećena podršci tom naporu, naročito u vezi sa profesionalizacijom i profesionalošću medija i unapređenju vladavine prava u Crnoj Gori“, naveo je Drajkorn.