Svjetski dan borbe protiv malignih neoplazmi je kampanja pokrenuta na globalnom nivou kojom se želi ukazati na značaj podizanja svijesti o malignim neoplazmama, njihovoj pravovremenoj prevenciji, dijagnostici i liječenju.
Ovaj dan se obilježava 4. februara svake godine, i slično kao i prethodnih godina, sadržajem aktivnosti stavlja se akcenat na preduzimanje udruženih akcija na svim nivoima: od pojedinaca, organizacija, zdravstvenih radnika do kreatora i donosioca zdravstvenih politika u preduzimanju zajedničkih aktivnosti u procesu podržavanjа mjera koje treba da rezultuju porastom stope preživljavanja oboljelih od malignih neoplazmi.
Maligne neoplazme (poslije kardiovaskularnih bolesti) zauzimaju drugo mjesto po učestalosti obolijevanja i umiranja stanovništva u svijetu i predstavljaju rastući javnozdravstveni problem, na šta ukazuju i procjene Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2022. godinu, kada se procjenjuje da je oko 10 miliona osoba preminulo od svih lokalizacija malignih neoplazmi , a 19,9 miliona osoba oboljelo od nekog oblika raka. Najzastupljeniji oblici malignih neoplazmi u pogledu smrtnosti su rak pluća, kolorektalni karcinom i rak jetre.
Ukoliko se ne preduzmu adekvatne akcije, očekuje se da će opterećenje ovom bolešću dostići 26 miliona novih dijagnoza i 17 miliona smrtnih ishoda do 2030. godine.
Rastući trend obolijevanja od malignih neoplazmi povezan je sa produženjem očekivanog trajanja života i ukupnim porastom stanovništva, uz prisustvo poznatih faktora rizika (konzumiranje duvanskih proizvoda, neadekvatna ishrana, visok indeks tjelesne mase, infekcije, konzumiranje alkoholnih pića, fizička neaktivnost, zagađenost vazduha i dr.).
U Crnoj Gori je prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. godine, bilo 2.739 novih slučajeva oboljelih od malignih neoplazmi. Slično kao u ostalim zemljama u razvoju, naše stanovništvo najčešće obolijeva od raka pluća, raka dojke, kolorektalnog karcinoma, karcinoma prostate.
Prema procjenama, muškarci najčešće obolijevaju od karcinoma pluća (21,9%), karcinoma prostate (15,5%) i karcinoma debelog crijeva (11,2%), dok žene najčešće obolijevaju od karcinoma dojke (31,4%), karcinoma pluća (8,2%), karcinoma debelog crijeva (7,7%), karcinoma tijela materice (7,2%) i karcinoma grlića materice (4,4%).
Kada je u pitanju starosna dob, najčešće obolijeva stanovništvo od 50 do 64 godine starosti.
Na osnovu navedenih brojki jasno je zašto prevencija mora biti ključna komponenta i najisplativija dugoročna strategija svih programa usmjerenih na snižavanje učestalosti malignih neoplazmi, tim prije što procjene pokazuju da se čak 40% malignih neoplazmi može izbjeći primjenom odgovarajućih intervencija i promovisanjem zdravih stilova života, a jedna trećina slučajeva se može izliječiti ukoliko se dijagnostikuje u ranoj fazi bolesti i liječenje započne na vrijeme.
U Crnoj Gori se sprovode nacionalni programi za skrining raka grlića materice, raka dojke i kolorektalnog raka, koji će u narednom periodu značajno smanjiti obolijevanje i umiranje od navednih lokalizacija malignih neoplazmi.
Evropski kodeks protiv raka nastao, na inicijativu Evropske komisije, ima za cilj da informiše stanovništvo o mjerama koje pojedinci mogu preduzeti za sebe i svoje porodice, pridržavajući se „12 koraka za smanjenje rizika od raka“.
