U haremu Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka u Rožajama organizirana je promocija jubilarnog glasnika “Amanet” kojeg je Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti publikovala u povodu obilježavanja desetogodišnjice.
O jubilarnom glasniku “Amanet” govorili su: predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti akademik Mehmed Akšamija, predsjednik Bošnjačke nacionalne fondacije muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević, predsjednik Matice bošnjačke prof. dr. Jahja Fehratović kao i direktor Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka, akademik Šerbo Rastoder.
Predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti istakao je da je osnivanje ove akademije akutna potreba na čijem realiziranju treba i mora učestvovati cijela naša akademska zajednica, kako bi se naš narod mogao predstaviti i ponositi jednom takvom institucijom.
„Akademik Zukorlić je zajedno sa akademikom Cerićem shvatio da je 2011. godine pružena povijesna prilika da Bošnjaci samostalno podižu i njeguju svoje vlastite nacionalne institucije od kojih je BANU jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija intelektalna institucija. Posebno želim istaći da pomenutim konceptom građanske akademske institucije BANU nema za cilj promociju jedne nacije nad bilo kojom drugom, niti jedne kulture nad nekom drugom. Namjera BANU-a je da promovira bošnjački patriotizam, s naglaskom na prirodna i legitimna prava Bošnjaka u etničkom i nacionalno-državnom smislu ma gdje se oni nalazili. Ukratko, osnovni smisao povijesne misije BANU-a je da odlučno odbaci bilo kakav oblik zabrane Bošnjacima na nacionalno ime, vlastiti jezik, na nacionalni ponos i na nacionalno pravo, na suverenu bosansku državu jednakih građana, našu maticu kao i na neovisno akademsko društvo posvećeno promicanju naučnog, umjetničkog i društvenog napretka na fundamentu slobodnog mišljenja njezinih članova”, istakao je akademik Akšamija.
Predsjednik Bošnjačke nacionalne fondacije naglasio je da je osnivanje bošnjačkih nacionalnih institucija nova epoha sazrijevanja bošnjačkog naroda.
„Ono što svjedočimo zadnjih godina, zadnjih deceniju i više jeste da je naša naučna elita ujedinjena oko temeljnih interesa i konačno smo spojili između vjerske i intelektualne elite, iako ja tu podjelu ne želim tako nikako da prihvatim, ona nam je nametnuta jer i vjera je svojevrsni izvor znanja jer nije samo izvor znanja empirija i empirijski način istraživanja već je i objava, a također filozofija i umjetnost, svojevrsni izvor znanja i to smo sinoć svjedočili na jednoj impozantnoj manifestaciji i promociji knjige akademika Ferida Muhića „Ontologija islama“, jer je on potencirao u toj svojoj knjizi da je objava dar od Boga i da je to nešto što je iznad svih društvenih okolnosti i iznad svake zajednice i da to nije stvorilo društvo nego da je to nešto čime smo počašćeni od Mudrog Stvoritelja i da je jednostavno objava formirala i kanalisala kretanje čovječanstva i da je to suicidno i nenormalno isključiti kao izvor znanja. Evo hvala Bogu dragome mi to svjedočimo i ovu akademiju su zajedno kako vjerski tako i ovosvjetski autoriteti osnovali a nama Bošnjacima je to prigovarano iako su sve srpske nacionalne institucije osnivali njihovi vjerski velikodostojnici, a također je to slučaj i sa hrvatskim narodom. Mi smo navikli da se dvostruki aršini koriste kada smo mi u pitanju, ono što je opasno jeste da te dvostruke aršine mi prihvatimo i da počnemo igrati onim pravilima koja nam se nameću“, kazao je muftija Kujević.
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti najveći nacionalni vakuf koga imamo, poručio je predsjednik Matice bošnjačke.
„Najteži zadatak je bio okupiti intelektualnu elitu bošnjačkog naroda prilikom osnivanja Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti u Novom Pazaru. Sve te ljude koji su samostalno izrasli i postali gromade u intelektualnom i naučnom smislu u različitim naučnim i kulturnim centrima ne samo u Sarajevu već i Zagrebu, Beogradu, Podgorici, pa Boga mi i dijaspori, okupiti oko jednog zajedničkog imenitelja a to je bilo najveće dostignuće i uspjeh rahmetli akademika muftije Muamera Zukorlića zajedno sa reisu-l-ulemom akademikom mustafom Cerićem, a to je zbog toga što su ti ljudi vjerovali i u iskrenost i u snagu integriteta i akademika rahmetli Zukorlića i akademika Cerića. To kako se rađala BANU je nešto što je nama koji smo bili mlađi i koji smo to svjedočili, bio još jedan putokaz kako ništa što je slobodno, što je autohtono, što je bošnjačko, ne ide lahko, ne ide jednostavno i za šta treba zaista velika žrtve.
Svi ti akademici i ovi koji su među živima i oni koji su u međuvremenu na ahiret preselili, dali su nesebično svoj autoritet, svoje životno iskustvo a Boga mi i reference pa i žrtvovali što šta od komoditeta i konformizma kojeg su imali u svojim naučnim krugovim i to uvakufili u nacionalne institucije Bošnjaka, u ovom slučaju u BANU i to niko nikada ne treba zaboraviti, zapravo sve te ljude mi trebamo uvažavati kao reafirmatore ukupnog bošnjačkog nacionalnog identiteta”, istakao je dr. Fehratović.
Prisutnima se na kraju obratio i direktor Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka akademik Šerbo Rastoder, zahvalivši se Ismetu Dedeiću koji je ovom Institutu dao svoje prostorije na korišćenje.
„Imati narod kakav mi imamo, ovakvi kakvi smo, to je blagodat. Ja s ponosom i Srbima i Crnogorcima kažem vi imate državu, ja imam narod. Vi sa državom ne možete ono što mi možemo sa svojim narodom, vi možete 100 godina da živite ali jednog Ismeta Dedeića nemate“, poručio je akademik Rastoder.
Promocijom je moderirao Armin Demić.
(SANA)
