Nezavisno sudstvo je jedan od temelja pravne države. Tužioci i sudije ne bi smjeli da budu pod bilo kakvim uticajem ili političkom kontrolom, a danas je to loša i prisutna praksa koja ima obrise javnog i neskrivenog, saopštila je Mirel Radić, poslanička kandidatkinja koalicije “Da.Mi možemo za građansku Crnu Goru”.
Prema njenim riječima, najupečatljiviji je svakako primjer vezan za izbor sudija Ustavnog suda kada je cjelokupna crnogorska javnost svjedočila o bestijalnosti i bahatosti političkih elita u Skupštini koje su pred licem javnosti definisali kvote po kojima partije treba da imaju sopstvene sudije, po principu jedan vaš, a jedan naš ?!
“Da nije žalosno, bilo bi smiješno…Tako se i dogodilo, dok su gotovo svi ćutali na taj izraz osionosti kojim je pogažena jedna grana vlasti u Crnoj Gori”, ocijenila je Radić.
Kako je istakla, da li ovakvi izbori sudija, Tužilačkog i Sudskog savjeta garantuju jednakost pred zakonom? Apsolutno da ne! Na ovaj način Ustavom zagarantovan princip jednakosti svih građana pred zakonom i nezavisnost sudske vlasti postaje mrtvo slovo na papiru i građani su prepušteni „političkim“ sudijama, koji će suditi onako kako im nalažu oni kojima imaju „zahvaliti“ za izbor na sudijsku funkciju.
“Već dugo raspušteni crnogorski parlament koji je u ovom sazivu i prestao da postoji gazio je Ustav Crne Gore u kontinuitetu, a sve zbog interesa političkih partija koje su u tom trenutku tvorile parlamentarnu većinu. Neprihvatljivo je da zakonodavni dom bude iznad Ustava i zakona ove države. Nažalost, to će se dešavati sve dok crnogorsko pravosuđe, u pravom smislu te riječi – ne bude nezavisno, dok na čelo pravosudnih institucija ne dođu stručni, odvažni i kompetentni ljudi, koji karijere nijesu gradili zahvaljujući skrivenom političkom aktivizmu i podršci partija, već strogim poštovanjem zakona i Ustava”, kazala je Radić.
Takođe, dodaje, Crnoj Gori je nepohodna svojevrsna lustracija u pravosuđu na svim nivoima, sprovedena kroz sveobuhvatne reforme. Za izgradnju pravne države potrebno je hitno donošenje zakona o Skupštini i Vladi.
“Naš građanski pokret i koalicija “Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru”će u periodu pred nama u zakonskom roku odgovoriti na javni poziv koji je Ministarstvo pravde uputilo za uključivanje u pripreme izrade Strategije reforme pravosuđa 2024.-2027. sa Akcionim planom za period 2024.-2025. Daćemo konstruktivne predloge i sugestije koji će pravosuđe u Crnoj Gori postaviti na pijedestal vladavine prava, na način što ćemo našim prijedlozima utrti put pregovaračkom procesu za poglavlje 23 kada je u pitanju pravosuđe. Vratićemo poverenje građana u organe pravosuđa”, navela je poslanička kandidatkinja koalicije “Da.Mi možemo za građansku Crnu Goru”.
Ona naglašava da, evropske integracije koje su uz pravnu državu jedan od stubova naše programske politike moraju biti pospješene dostizanjem evropskih standarda u svim segmentima društvenog sistema, a naročito u oblasti pravosuđa.
“Crna Gora ne smije izaći iz uloge lidera u EU integracijama, što je usljed blokade Ustavnog suda zbog nedostajućeg sudijskog kadra bio slučaj u prethodnom periodu kada je u pitanje bio doveden pregovarački proces. Pretpristupni pregovori se moraju trasirati ispunjavanjem uslova koje od Crne Gore traže države članice EU i njene institucije”, zaključila je Radić.
