Crna Gora nikada nije bila bliža članstvu u Evropskoj uniji (EU) i zato se ne smije dozvoliti skretanje države sa evropskog puta, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
Ibrahimović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da Ministarstvo prati dinamične geopolitičke okolnosti i dodao da vjeruje da i te okolnosti idu na ruku ambiciji Crne Gore da do 2028. godine bude članica EU.
„Snažna i jedinstvena EU, sa jasnom vizijom i aktivnom geopolitičkom ulogom, veoma je potrebna svijetu u aktuelnim okolnostima“, rekao je Ibrahimović.
EU i Crna Gora, kako je naveo, moraju čvrsto stati iza vrijednosti na kojima Unija počiva.
„Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima“, istakao je Ibrahimović.
On je kazao da je u razgovorima tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, kao i na sastanku lidera Zapadnog Balkana, ocijenjeno da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak i da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine.
„Uz poruke o važnoj ulozi politike proširenja za unaprjeđenje stabilnosti same Unije, članstvu nikada nismo bili bliže. Zato ću iskoristiti ovu priliku da ponovoim – ne smijemo dozvoliti skretanje s evropskog puta“, rekao je Ibrahimović.
On je podsjetio da je članstvo u EU cilj oko kojeg su saglasni svi društveno-politički akteri i koji podržava oko 80 odsto crnogorskih građana.
Prema riječima Ibrahimovića, to je privilegija i resurs koji Crna Gora mora iskoristiti.
„A istovremeno i razlog zašto vjerujem da ćemo uspjeti da ostvarimo postavljeni cilj“, dodao je Ibrahimović.
Na pitanje o izmjenama viznog režima za treće zemlje, Ibrahimović je odgovorio da je Crna Gora, u kontekstu daljeg napredovanja na evropskom putu, posvećena postepenom usklađivanju vizne politike sa EU.
„Bezvizni režim ćemo ukidati postepeno, imajući u vidu činjenicu da su pojedine države prepoznate kao važna emitivna tržišta i imaju značajnu ulogu u razvoju turizma, investicija i ukupne privredne aktivnosti u Crnoj Gori“, rekao je Ibrahimović.
Kako je kazao, zadatak je da se Crna Gora potpuno uskladi do momenta kada postane članica EU.
Ibrahimović je naveo da, u koordinaciji sa evropskim partnerima, traže rješenja koja će obezbijediti balans između dinamike ispunjavanja obaveza iz EU agende i ekonomskih interesa.
„Uporedo sa tim, kroz izmjene Zakona o strancima, intenzivno radimo na prenošenju pravne tekovine EU u oblasti viznih standarda i procedura, kako bi tranzicija ka potpunom usklađivanju vizne politike s EU bila realizovana uz minimiziranje potencijalnih ekonomskih posljedica“, dodao je Ibrahimović.
Upitan zašto je Vlada odlučila da povuče kandidaturu Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SBUN), on je odgovorio da je ta odluka donijeta nakon pažljive analize trenutnih okolnosti i strateških vanjskopolitičkih prioriteta.
Ibrahimović je rekao da je trenutno ključnog značaja da sve resurse i kapacitete usmjere na sprovođenje unutrašnjih reformi, u cilju ostvarivanja članstva u EU i realizacije predstojećih obaveza na međunarodnom planu.
On je podsjetio da je Crna Gora kandidaturu za nestalnu članicu SBUN za 2026. i 2027. godinu istakla 2008. godine, navodeći da, u godinama nakon toga, nije uslijedio neophodni kontiuitet strateški osmišljenih aktivnosti.
„Sa žaljenjem se mora konstatovati da svih ovih godina, od kada je istaknuta kandidatura, nije bilo ozbiljnijih aktivnosti koje bi imale za cilj pozitivan ishod po našu kandidaturu“, kazao je Ibrahimović.
Kako je kazao, ne treba zaboraviti ni da se ukupna geopolitička situacija od trenutka podnošenja kandidature do danas značajno izmijenila, kao i da su, upravo tokom posljednje dvije godine, pregovori Crne Gore sa EU dobili dodatnu dinamiku.
Ibrahimović je naglasio da povlačenje kandidatura za članstvo u međunarodnim tijelima nije neuobičajena praksa i da države to često čine u toku takmičarskog procesa, periodu pred održavanje izbora ili čak na sami dan izbora.
„Stoga nema prostora za tumačenja da odluka o povlačenju kandidature za nestalnu članicu SBUN negativno utiče na međunarodnu poziciju Crne Gore i odnose s partnerskim i prijateljskim državama, kao ni na mogućnost da ponovo istaknemo kandidaturu u narednom periodu“, rekao je Ibrahimović.
On je poručio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena principima i ciljevima Ujedinjenih nacija (UN) i dodao da su zahvalni svim državama članicama UN koje su podržae crnogorsku kandidaturu i prepoznale posvećenost Crne Gore multilateralizmu.
Prema riječima Ibrahimovića, podrška i razumijevanje, na koje su naišli, dodatno podstiču Crnu Goru da nastavi da snažno podržava napore međunarodne zajednice u oblasti mira, bezbjednosti, održivog razvoja i ljudskih prava.
„U prilog tome govori i činjenica da smo krajem novembra prošle godine, nakon uspješnog članstva u periodu 2022-2024, istakli kandidaturu za članstvo u Savjetu za ljudska prava (HRC) za period 2030-2032“, dodao je Ibrahimović.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, Ibrahimović je podsjetio da je, tokom prethodnih nekoliko mjeseci, u više navrata razgovarao sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlić Radmanom.
„Ono što je u razgovorima jasno saopšteno, a što je hrvatski kolega kazao i javnosti, jeste da Crna Gora može da računa na punu podršku Hrvatske daljoj integraciji Crne Gore u EU i da Hrvatska želi da vidi Crnu Goru kao sljedeću članicu EU“, rekao je Ibrahimović.
Kako je kazao, intenzivirani kontakti i bilateralne konsultacije, održane nakon pet godina, apsolutno su korak naprijed.
„Vjerujem i da smo pokazali da kao susjedne, prijateljske države, o svim neriješenim pitanjima želimo da vodimo otvoren bilateralni dijalog, kako bismo zajednički došli do obostrano prihvatljivih rješenja“, dodao je Ibrahimović.
Upitan dokle se stiglo sa procedurom imenovanja ambasadora i kada očekuje da bi diplomatsko-konzularna mreža mogla biti popunjena, Ibrahimović je kazao da je, od njegovog stupanja na dužnost, popunjavanje diplomatske mreže i obezbjeđivanje kompetentnog diplomatskog predstavljanja i zastupanja Crne Gore u inostranstvu, bilo među prioritetnim pitanjima.
On je dodao da je o tome, u kontinuitetu, vodio razgovore i sa premijerom Milojkom Spajićem i predsjednikom države Jakovom Milatović.
Ibrahimović je naveo da je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP), početkom godine, predložilo imenovanje određenog broja ambasadora, karijernih diplomata, a da je u međuvremenu okončana i procedura za dva imenovanja koja su predložena ranije.
„Zbog specifičnosti i internosti procedure imenovanja ambasadora, ne mogu govoriti o konkretnom datumu okončanja započetih postupaka“, rekao je Ibrahimović.
On je kazao da vjeruje da su aktivnostima na planu popunjavanja ambasadorskih mjesta, kao i jačanjem kapaciteta diplomatsko-konzularnih predstavništava u okviru redovne procedure u MVP-u, pokazali punu posvećenost rješavanju tog važnog pitanja i odgovornom sprovođenju vanjskopolitičke agende.
