Oni s razlogom traže svoje mjesto, tj. integraciju u savremeno crnogorsko društvo, i naš prioritetan cilj je da im to na najbolji mogući način i omogućimo, poručio je Azemović
Crnogorskoj dijaspori treba olakšati povratak u domovinu, te prilagoditi propise kako bi se tim ljudima omogućila veća uključenost u politiku i društvene procese u Crnoj Gori.
To je “Vijestima” kazao ministar dijaspore Mirsad Azemović.
On je u intervjuu, rađenom elektronskom poštom, rekao da podatak s posljednjeg popisa stanovništva o 44.000 građana u dijaspori, nije ni približno tačan, i da je to primaran razlog zbog koga je resor kojim rukovodi pokrenuo proceduru izrade registra dijaspore.
“Registar će, osim podataka koliko je crnogorskih građana širom svijeta, dati i druge važne podatke, kao što su starosna struktura i profesija, na osnovu kojih ćemo prilagoditi aktivnosti i projekte Ministarstva potrebama naše dijaspore”, poručio je Azemović.
Ministar je saopštio da su finansijske doznake najvidljivija forma doprinosa dijaspore ekonomskom razvoju Crne Gore, navodeći da one, prema posljednjim podacima Centralne banke, iznose od 800 miliona do milijardu eura.
“Ove doznake ne samo da pomažu u podizanju životnog standarda, već i direktno utiču na potrošnju, povećavajući ekonomske aktivnosti u zemlji. Na taj način, dijaspora postaje pokretač domaće potrošnje i značajan izvor deviznih sredstava”, ocijenio je.
Pet mjeseci ste na funkciji ministra dijaspore – koji su konkretni koraci koje Ministarstvo preduzima kako bi ojačalo veze između dijaspore i Crne Gore?
Formiranjem Ministarstva dijaspore pokazana je jasna posvećenost dijaspori, jer na ovaj način Crna Gora može da uradi više na unapređenju odnosa matice i dijaspore. Primaran cilj Ministarstva je izrada registra dijaspore, koji će omogućiti preciznije podatke o broju i profesionalnoj strukturi dijaspore, dok je softver koji je potreban za registraciju prvi korak ka osmišljavanju budućih strategija i politika usmjerenih na jačanje veza s dijasporom, koja čini važan dio crnogorskog društva.
Zadatak Ministarstva je poprilično kompleksan jer se trudimo da svojim aktivnostima privučemo i odgovorimo na potrebe dijaspore koje se razlikuju od zemlje do zemlje, a zavise od brojnih faktora: starosti emigracije, njene brojnosti i koncentracije u određenoj zemlji, strukture, udaljenosti od matice itd. Značajnije aktivnosti Ministarstva u korelaciji su sa udruženjima dijaspore, gdje postoji uzročno-posljedični odnos, u kom i matica i dijaspora svoje aktivnosti kreiraju kao odgovor na potrebe, okolnosti i prilike.
Šta ste uočili kao nedostatke na kojima treba raditi?
Naglasio bih da s posebnom pažnjom pristupamo našem starom iseljeništvu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Turskoj i Latinskoj Americi kojeg čine potomci naših iseljenika, od kojih su neki pripadnici čak treće i četvrte generacije, prije svega zbog izazova s kojima se susrećemo, kao što su vremenska razlika, udaljenost koja broji i desetak hiljada kilometara, kao i jezička barijera koja zaista predstavlja veliki problem.
Potrebno je olakšati i unaprijediti pristup informacijama o mogućnostima za investiranje, zapošljavanje, kao i razviti strategije za privlačenje i reintegraciju dijaspore, uz olakšavanje povratka u zemlju porijekla, zatim prilagoditi zakonodavne okvire kako bi se omogućila veća uključenost dijaspore u politiku i društvene procese u Crnoj Gori.
Svakako, u fokusu je i rad s dijasporom koja se nalazi u regionu. Tu u najvećoj mjeri ne postoji jezička barijera, a resor na čijem sam čelu daće puni doprinos, posebno na planu očuvanja identiteta.
Kako planirate da odgovorite na to što se dijaspora često žali da je isključena iz donošenja odluka, kao i da nemaju dobru saradnju s ambasadorima u državama u kojima žive?
Ne bih rekao da dijaspora nema dobru saradnju s ambasadorima u državama prijema, već da je jedan od problema koje naša dijaspora identifikuje zapravo nedovoljna popunjenost diplomatsko-konzularne mreže, što će se, nadamo se, promijeniti u vremenu pred nama, a što svakako nije u nadležnosti Ministarstva dijaspore.
Nekoliko puta sam isticao važnost uključivanja dijaspore u proces donošenja odluka, a jedan od konkretnih koraka jeste pokretanje procedure za ponovno formiranje savjeta za saradnju s dijasporom-iseljenicima, kao savjetodavnog tijela Vlade koje je najpozvanije da artikuliše interese i zastupa stavove dijaspore Crne Gore.
Putem savjeta, predstavnici dijaspore imaju priliku da kandiduju brojna pitanja od interesa za dijasporu i učestvuju u kreiranju politike saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom. Dijaspora s razlogom traži svoje mjesto, tj. integraciju u savremeno crnogorsko društvo, i naš prioritetan cilj je da im to na najbolji mogući način i omogućimo.
Da li postoje inicijative za olakšavanje poslovanja za članove dijaspore koji žele da investiraju ili pokrenu biznis u Crnoj Gori?
Ministarstvo dijaspore aktivno komunicira s našom dijasporom kako bi im predstavilo ekonomske potencijale zemlje. U planu je da, u saradnji s lokalnim zajednicama, dijaspori pruži detaljne informacije o biznis zonama opština, koje mogu biti atraktivne za ulaganja. Cilj je povezati dijasporu s konkretnim mogućnostima u njihovim zavičajnim krajevima, pružajući im jasnu viziju kako njihove investicije mogu doprinijeti lokalnom razvoju. Ministarstvo dijaspore kroz svoj projekat “Sufinansiranje” koristi zakonsku mogućnost za sufinansiranje projekata iz dijaspore do 70 odsto koji promovišu manje razvijena područja, u koja spada i sjever Crne Gore.
Međutim, samo jedno ministarstvo ne može samostalno ostvariti ovaj cilj. Potrebno je sinergično djelovanje svih ministarstava na unapređenju infrastrukture, administrativnih procedura i zakonskog okvira, kao i osiguranje podrške investitorima. Samo sveobuhvatan pristup omogućava stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i vidljive rezultate. Naša snaga leži u saradnji, a dijaspora ostaje ključni partner u stvaranju prosperitetne budućnosti za Crnu Goru.
Koliki je, prema posljednjim podacima, ukupan godišnji priliv novca iz dijaspore u Crnu Goru?
Najvidljivija, ali svakako ne i jedina forma doprinosa dijaspore ekonomskom razvoju Crne Gore su finansijske doznake, koje prema posljednjim podacima Centralne banke iznose u rasponu 800 miliona do milijardu eura. Ove doznake ne samo da pomažu u podizanju životnog standarda, već i direktno utiču na potrošnju, povećavajući ekonomske aktivnosti u zemlji. Na taj način, dijaspora postaje pokretač domaće potrošnje i značajan izvor deviznih sredstava.
Osim doznaka, dijaspora igra važnu ulogu i kroz direktne investicije, koje potom doprinose otvaranju novih radnih mjesta, povećanju proizvodnih kapaciteta i transferu znanja i tehnologije. Ovo ne samo da unapređuje naše kapacitete u ključnim sektorima, već i podiže nivo inovacija i konkurentnosti crnogorske ekonomije. Dijaspora takođe igra ključnu ulogu u promociji Crne Gore kao turističke destinacije. Naši ljudi širom svijeta su ambasadori naše kulture, prirodnih ljepota i gostoprimstva. Njihova riječ, iskustva i preporuke često privlače turiste koji žele da istraže našu zemlju, čime se dodatno podstiče rast turističkog sektora.
Imate li procjene koliko ljudi iz Crne Gore živi u dijaspori, i gdje najviše?
Tačan broj crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu nije lako utvrditi, a svakako da najveći broj ljudi iz Crne Gore živi u zemljama regiona, zapadne Evrope, zatim SAD, Latinskoj Americi, Turskoj… U posljednjem popisu stanovništa postoji podatak da je samo 44.000 naših građana u dijaspori, što svakako nije ni približno tačan broj, i primaran je razlog zbog kog je Ministarstvo dijaspore pokrenulo proceduru izrade registra dijaspore. Registar će, osim podataka koliko je crnogorskih građana širom svijeta, dati i druge važne podatke, kao što su starosna struktura i profesija, na osnovu kojih ćemo prilagoditi aktivnosti i projekte Ministarstva potrebama naše dijaspore.
Formiranje Ministarstva dijaspore ideja BS-a
Pojedina udruženja iseljenika iz Njujorka odbila su da se pojave na tradicionalnom prijemu u konzulatu Crne Gore 23. decembra, jer su nezadovoljni time što je događaju prisustvovao potpredsjednik Vlade i predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović s funkcionerima partije, među kojima ste bili i Vi, zato što nisu saglasni s trenutnom politikom BS-a i time što je dio vlasti. Kako to komentarišete?
Mogu reći da je na tradicionalnom prijemu u konzulatu u Njujorku prisustvovao veliki broj naših iseljenika koji žive u Americi, i zbog toga sam izuzetno srećan. Prisustvo potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića je dodatno unaprijedilo značaj navedenog skupa, odakle je poslata poruka da samo zajedno možemo graditi napredniju Crnu Goru.
Podsjećam da je formiranje Ministarstva dijaspore ideja BS-a, i mi ćemo nastaviti i dalje da gradimo mostove saradnje s našom dijasporom.
