Ustavni odbor juče je završio saslušanja 26 kandidata koji su se prijavili na javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda.
Predsjednica odbora Simonida Kordić kazala je da nastavljaju konsultacije unutar tog skupštinskog tijela vezanim za izbor sudija.
Ustavni odbor predložiće četiri kandidata, a konačnu odluku donosi crnogorski parlament dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika.
Na posljednjem glasanju u parlamentu niko od četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, ni u prvom ni u drugom krugu glasanja.
Juče su na pitanja članova odbora od 14 sati odgovarali Snežana Jonica i Amer Šukurica.
Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.
Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina.
Odgovarajući na pitanje Vesne Pavićević (DPS) koja je od tražila izjašnjenje u odnosu na otkaze u prosvjeti koji su podijeljeni 2021. godine u mandatu tada aktuelne ministarke Vesne Bratić, kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda Snežana Jonica kazala je da da država ima pravo na regresnu tužbu kako bi od konkretnog ovlašćenog lica koje je izazvalo štetu državi, mogla da naplati štetu ukoliko dokaže da ta osoba nije postupala u skladu sa odgovarajućom pažnjom, da je šteta učinjena namjerno i slično.
“Ja nisam bila u prilici da otpratim da je negdje bilo regresnih tužbi u odnosu na one koji su konkretni donosioci odluka”, kazala je Jonica.
Dodala je da odlično pamti izvještaj DRI iz 2015. kojim je definisan odnos prema iznosu sudskih troškova u završnom računu budžeta – u periodu od 2012. do 2014/2015. godine država je platila 71 milion eura za sudske troškove.
“Mislim da je 60 odsto od ovog iznosa dosuđeni iznos, a 40 odsto iznos sudskih troškova ili troškova izvršenja”, kazala je Jonica.
Dodala je da je to problem koji godinama traje, te da ne treba fokus staviti na samo jedan slučaj.
Jonica je kazala da nema dileme da će povjerenje javnosti u Ustavni sud zavisiti od toga koliko će predstavnika manjinskih naroda biti u sudu to bi uvećalo kredibilitet suda.
Istakla je da želi taj stepen povjerenja javnosti u Ustavni suda da građani umjesto “ići ću do Strazbura”, govore “ići ću do Ustavnog suda”.
Šukurica: Ustavni je do sad bio politički sud
Ustavni sud je do sada bio politički sud, ocijenio je kandidat za sudiju Ustavnog suda Amer Šukurica odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Dragana Bojovića koji ga je pitao u kojoj mjeri smatra da je naše pravosuđe svih godina bilo nepristrasno, da li je bilo političkih uticaja ili namjernih grešaka u praksi.
Kada je riječ o redovnim sudovima, Šukurica je kazao da se dovodi u sumnju nepristrasnost sudija ako im izvršna vlast dijeli kredite i stanove.
“Izvršna vlast ne može da da kredit ili stan sudiji, a da ne postoji razlog za to”, rekao je Šukurica.
On je istakao da je Ustavni sud filter svih sudova.
Kazao je da “ćemo izuzetno poboljšati kvalitet sudstva ukoliko izaberemo kvalitetan Ustavni sud. On kontroliše sve sudove u Crnoj Gori, do sada to nije radio”.
Juče su pred Odborom bila tri kandidata za sudije – Edmond Ujkaj, Azra Cama i Maja Šćepanović.
Za sudiju Ustavnog suda, kako se navodi u javnom pozivu, bira se osoba iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Kandidat mora da bude crnogorski državljanin, da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova, da ima propisan nivo kvalifikacije obrazovanja i položen stručni ispit za rad u državnim organima ili pravosudni ispit.
Na posljednjem glasanju u parlamentu niko od četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, ni u prvom ni u drugom krugu glasanja.
Ustavni odbor je za sudije tada predložio Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić.
Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.
Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina, dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika.
__
RTCG
