Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 82 dolara, podržane nadom da će centralne banke iskoristiti popuštanje inflacije za podršku posustaloj ekonomiji i zabrinutošću za snabdijevanje iz Rusije.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila viša 1,48 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 81,58 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 1,35 dolara višoj cijeni, od 75,37 dolara.
Cijene su snažno oscilirale, balansirajući između zabrinutosti za svjetsku ekonomiju i otvaranja Kine nakon tri godine strogih mjera suzbijanja covida-19, prenosi SEEbiz.
Svjetska banka (SB) snizila je u utorak procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini na samo 1,7 odsto, upozorivši da svijetu prijeti recesija.
Među kočnicama privredne aktivnosti izdvojila je podizanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija.
Visoki troškovi zaduživanja mogli bi izazvati recesiju koja bi smanjila potražnju za gorivom.
Američka ekonomija bi, prema prognozama SB, trebalo skoro da stagnira u ovoj godini, pritisnuta znatno višim troškovima zaduživanja, dok bi kineska trebalo da poraste značajno slabije nego što se do sada očekivalo, zbog poremećaja koje je izazvao covid-19.
Pažnja se zato okrenula izvještaju o inflaciji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u decembru, koji će biti objavljen danas. Nakon podna je preovladalo mišljenje da će izvještaj pokazati popuštanje inflacije, što bi značilo da bi centralna banka mogla ublažiti tempo podizanja kamatnih stopa.
“Kina bi se mogla snažno oporaviti, posebno uz podršku monetarne i fiskalne politike. Centralne banke mogle bi otkriti da imaju prostora za spuštanje kamatnih stopa, ako se inflacija značajno smanji, a ekonomije skliznu u recesiju”, rekao je Craig Erlam iz OANDA-e.
Slabija inflacija značila bi i slabiji dolar, a to bi moglo podstaći potražnju za naftom, jer bi ojačalo kupovnu moć kupaca s ostalim valutama.
Trgovce brine i snabdijevanje iz Rusije.
“Tome valja dodati i rusku proizvodnju koja bi se mogla smanjiti zbog sankcija”, dodao je Erlam.
Grupa sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) ograničila je početkom decembra cijenu ruske nafte na 60 dolara, zaprijetivši osiguravačima i prevoznicima sankcijama ukoliko budu pružali usluge za skuplje barele.
Početkom februara planiraju da ograniče i cijene ruskih naftnih derivata.
Rusija je pak poručila da neće prodavati naftu zemljama koje ograniče njenu cijenu.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njezinih članica u utorak pojeftiio 50 centi na 77 USD.
___
RTCG
